Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić izjavio je da je u Bosni i Hercegovini na sceni nastavak antibosanske i anticivilizacijske politike koja se provodi duži niz godina, sa posebnim intenzitetom u posljednjih četiri ili pet godina u odnosu na zakon o zabrani negiranja genocida koji je donio bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

Zvizdić je istakao da antibosanski i anticivilizacijski orjentirani političari nisu glasali na sjednici Vijeća ministara BiH za proglašenje dana žalosti povodom 11. jula i obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici.

“To je ustvari situacija sa kojom se Bošnjaci na ovim prostorima suočavaju, ne samo od perioda zadnje agresije, već praktično u posljednjih 150 godina. U posljednjih 150 godina Bošnjaci na prostorima BiH i Zapadnog Balkana su bili izloženi brojnim pritiscima, zločinima, omalovažavanju, zločinima koji nisu ili su nedovoljno dokumentovani ili se o njima nije smjelo pričati i pisati kao što je to bilo poslije Drugog svjetskog rata. Danas svjedočimo da spomenike Draže Mihailovića i njegove murale možemo vidjeti diljem BiH“, kazao je Zvizdić.

Zvizdić je kazao da je i tokom rata došlo do masovnih zločina nad Bošnjacima na području cijele Bosne i Hercegovine, a da su “neki zločini na identičan način i identičnom zločinačkom metodom ponovljeni nad civilima Bošnjacima u Foči, Višegradu, Bratuncu, Srebrenici i drugim gradovima.”

Kada je riječ o genocidu u Srebrenici, Zvizdić je kazao da se radi o planetarnom zločinu i prvom genocidu koji je izvršen nakon Drugog svjetskog rata te genocidu koji ima zvanične i obavezujuće presude od srane najvišeg sudskog organa na svijetu.

Zvizdić je naglasio kako se tu radi “o namjeri tih antibosanskih krugova da se napravi revizija historije, da se iskrive relevantne historijske činjenice, da se ne prizna zločin i da se negira istina.”

Podsjetio je Zvizdić i na izreku da “oprost nije obaveza žrtve, niti je pravo počinioca te poručio da bi oprost za takav ogroman, planetarni zločin, značio gubitak dostojanstva.”

“Takvu stvar ne možemo oprostiti i činjenica da oni koji su antibosanski i anticivilizacijski orjentirani nisu glasali na Vijeću ministara da se 11. juli proglasi danom žalosti u Bosni i Hercegovini. Podsjećam da je u vrijeme dok sam ja bio predsjedavajući Vijeća ministara usvajana odluka o proglašenju dana žalosti za 11. juli, što govori da je u ovom trenutku na djelu jedna antibosanska i anticivilizacijska politika“, kazao je Zvizdić.

Također je kazao da to treba da znaju svi prijatelji Bosne i Hercegovine diljem svijeta.

“To naši prijatelji diljem svijeta treba da znaju, da smo mi na rubu strpljenja, da smo probali sve modele razgovora, dogovora, dijaloga i kompromisa i da jednostavno curi vrijeme za bilo kakav dogovor sa onima koji su antibosanski, a proruski orjentirani. Zbog toga kao posljedicu imamo negiranje genocida i neadekvatan odgovor Tužilaštva BiH na flagrantno kršenje zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida“, zaključio je Zvizdić.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić izjavio je da je u Bosni i Hercegovini na sceni nastavak antibosanske i anticivilizacijske politike koja se provodi duži niz godina, sa posebnim intenzitetom u posljednjih četiri ili pet godina u odnosu na zakon o zabrani negiranja genocida koji je donio bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

Zvizdić je istakao da antibosanski i anticivilizacijski orjentirani političari nisu glasali na sjednici Vijeća ministara BiH za proglašenje dana žalosti povodom 11. jula i obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici.

“To je ustvari situacija sa kojom se Bošnjaci na ovim prostorima suočavaju, ne samo od perioda zadnje agresije, već praktično u posljednjih 150 godina. U posljednjih 150 godina Bošnjaci na prostorima BiH i Zapadnog Balkana su bili izloženi brojnim pritiscima, zločinima, omalovažavanju, zločinima koji nisu ili su nedovoljno dokumentovani ili se o njima nije smjelo pričati i pisati kao što je to bilo poslije Drugog svjetskog rata. Danas svjedočimo da spomenike Draže Mihailovića i njegove murale možemo vidjeti diljem BiH“, kazao je Zvizdić.

Zvizdić je kazao da je i tokom rata došlo do masovnih zločina nad Bošnjacima na području cijele Bosne i Hercegovine, a da su “neki zločini na identičan način i identičnom zločinačkom metodom ponovljeni nad civilima Bošnjacima u Foči, Višegradu, Bratuncu, Srebrenici i drugim gradovima.”

Kada je riječ o genocidu u Srebrenici, Zvizdić je kazao da se radi o planetarnom zločinu i prvom genocidu koji je izvršen nakon Drugog svjetskog rata te genocidu koji ima zvanične i obavezujuće presude od srane najvišeg sudskog organa na svijetu.

Zvizdić je naglasio kako se tu radi “o namjeri tih antibosanskih krugova da se napravi revizija historije, da se iskrive relevantne historijske činjenice, da se ne prizna zločin i da se negira istina.”

Podsjetio je Zvizdić i na izreku da “oprost nije obaveza žrtve, niti je pravo počinioca te poručio da bi oprost za takav ogroman, planetarni zločin, značio gubitak dostojanstva.”

“Takvu stvar ne možemo oprostiti i činjenica da oni koji su antibosanski i anticivilizacijski orjentirani nisu glasali na Vijeću ministara da se 11. juli proglasi danom žalosti u Bosni i Hercegovini. Podsjećam da je u vrijeme dok sam ja bio predsjedavajući Vijeća ministara usvajana odluka o proglašenju dana žalosti za 11. juli, što govori da je u ovom trenutku na djelu jedna antibosanska i anticivilizacijska politika“, kazao je Zvizdić.

Također je kazao da to treba da znaju svi prijatelji Bosne i Hercegovine diljem svijeta.

“To naši prijatelji diljem svijeta treba da znaju, da smo mi na rubu strpljenja, da smo probali sve modele razgovora, dogovora, dijaloga i kompromisa i da jednostavno curi vrijeme za bilo kakav dogovor sa onima koji su antibosanski, a proruski orjentirani. Zbog toga kao posljedicu imamo negiranje genocida i neadekvatan odgovor Tužilaštva BiH na flagrantno kršenje zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida“, zaključio je Zvizdić.