Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hecegovine Denis Zvizdić izjavio je danas da je izuzetno zadovoljan odlukom Ustavnog suda BiH u vezi s njegovim zahtjevom za ocjenu ustavnosti člana 5. Zakona o zastavi BiH, kojom se sintagma ‘zajedničke institucije’ proglašava neustavnom.

Ocijenio je da je riječ o jednoj izuzetno važnoj odluci, jer oni koji su koristili takvu sintagmu ‘zajedničke institucije’ htjeli su da prejudiciraju da je država BiH ustvari složena ili sastavljena država od strane entiteta i Brčko Distrikta, što je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH.

– Dakle, u skadu sa Ustavom BiH jedino Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država BiH, a Ustavom se konstituiraju entiteti. To znači da BiH jedina ima svoj suverenitet i teritorijalni integritet i svoj pravni kontinuitet, dok su entiteti samo administrativno-teritorijalne jedinice unutar BiH. U Ustavu BiH se na, čini mi se, 15 mjesta spominje termin državne institucije i zbog toga je ova odluka izuzetno važna – pojasnio je Zvizdić.

Po njegovim riječima, svi koji su koristili neustavni izraz ‘zajedničke institucije’ to poslije ove odluke trebaju odmah prestati raditi.

Ovo je, smatra on, posebno važno i za medije, da se potpuno precizno zna da se u intervjuima i razgovorima s ljudima koji koriste taj neustavni izraz upozore i da se kaže da je izraz ‘zajedničke institucije’ protivustavan i da postoje samo institucije države Bosne i Hercegovine.

Zbog toga je, smatra Zvizdić, ova odluka izuzetno važna. Kaže da mu je drago da je ona konačno usvojena na ovaj način, da se zvanično zna da je sintagma ‘zajedničke institucije’ neustavna.

Zvizdić se osvrnuo i na drugu odluku Ustavnog suda koja je vezana za njegov zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o državljanstvu BiH, o članu 14. Zakona koji se poziva na član 9.

– Smatrao sam da je riječ o jednoj vrsti diskriminacije, diskriminatorskog odnosa prema našim građanima koji su se morali odreći našeg državljanstva da bi dobili državljanstvo zemlje u koju su prognani, u koju su izbjegli, vodeći se pravilima Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, pravilima Konvencije o državljanstvu i dobrim praksama koje imamo u regionu – kazao je predsjedavajući Predstavničkog doma državnog parlamenta.

Pojasnio je da se radi o tome da član 14. Zakon o državljanstvu, koji se poziva na član 9., zahtijeva od bh. građana, da bi dobili ponovno bosanskohercegovačko državljanstvo da se moraju odreći državljanstva zemlje u kojoj trenutno borave, žive i rade zajedo sa svojim porodicama, uprkos činjenici da su brojne zemlje u međuvremenu liberalizirale svoje uvjete i dozvoljavaju dvojno državljanstvo.

Kao primjer je naveo Dansku, Češku, Norvešku, Luksemburg, a vjerovatno će to uraditi i Njemačka, Austrija…

– Dakle, riječ je o desetinama hiljada naših ljudi koji bi se, da bi ponovno dobili bosanskohercegovačko državljanstvo, morali odreći državljanstva zemlje u kojoj trenutno žive, iako te zemlje to od njih ne traže – naveo je Zvizdić.

Po njegovim riječima, praksa u našem regionu je da i druge države – Slovenija ili Srbija, Makedonija, dozvoljavaju vrlo liberalan pristup povratku ljudi u matična državljanstva, proglašavajući čak taj postupak jednom vrstom nacionalnog interesa.

– Presude Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Ja je poštujem. Nastojat ćemo to popraviti u redovnom zakonodavnom postupku, ali smatram da bi bilo vrlo važno da liberaliziramo naš Zakon o državljanstvu, da ne zahtijevamo od naših građana koji imaju državljanstvo drugih zemalja da se moraju odreći tih državljanstava. Nego da jednostavno na jedan lagan, jednostavan, liberalan način mogu vratiti bosanskohercegovačko državljanstvo – kazao je Zvizdić, te dodao da je riječ o desetinama hiljada naših ljudi.

Smatra da bi to bila dobra poruka našim ljudima koji žive van BiH, koji bi na takav način bili još povezaniji sa BiH u svakom smislu – ekonomskom, obrazovnom, kulturnom, političkom i na svaki drugi način.

– Pokušat ćemo to uraditi u nekom redovnom zakonodavnom postupku, jer u ovom trenutku u našem regionu najrestriktivniji propisi su upravo u BiH, koji su vrlo otežavajući pa čak i ponižavajući za naše građane koji su u međuvremenu iz poznatih razloga morali uzeti državljanstva drugih zemalja – zaključio je Zvizdić.

Istaknuo je da je bh. dijaspora jedna od možda najpotentnijih izvora novih insvesticija i uopće jednog obrazovnog, naučnog i ekonomskog razvoja BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hecegovine Denis Zvizdić izjavio je danas da je izuzetno zadovoljan odlukom Ustavnog suda BiH u vezi s njegovim zahtjevom za ocjenu ustavnosti člana 5. Zakona o zastavi BiH, kojom se sintagma ‘zajedničke institucije’ proglašava neustavnom.

Ocijenio je da je riječ o jednoj izuzetno važnoj odluci, jer oni koji su koristili takvu sintagmu ‘zajedničke institucije’ htjeli su da prejudiciraju da je država BiH ustvari složena ili sastavljena država od strane entiteta i Brčko Distrikta, što je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH.

– Dakle, u skadu sa Ustavom BiH jedino Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država BiH, a Ustavom se konstituiraju entiteti. To znači da BiH jedina ima svoj suverenitet i teritorijalni integritet i svoj pravni kontinuitet, dok su entiteti samo administrativno-teritorijalne jedinice unutar BiH. U Ustavu BiH se na, čini mi se, 15 mjesta spominje termin državne institucije i zbog toga je ova odluka izuzetno važna – pojasnio je Zvizdić.

Po njegovim riječima, svi koji su koristili neustavni izraz ‘zajedničke institucije’ to poslije ove odluke trebaju odmah prestati raditi.

Ovo je, smatra on, posebno važno i za medije, da se potpuno precizno zna da se u intervjuima i razgovorima s ljudima koji koriste taj neustavni izraz upozore i da se kaže da je izraz ‘zajedničke institucije’ protivustavan i da postoje samo institucije države Bosne i Hercegovine.

Zbog toga je, smatra Zvizdić, ova odluka izuzetno važna. Kaže da mu je drago da je ona konačno usvojena na ovaj način, da se zvanično zna da je sintagma ‘zajedničke institucije’ neustavna.

Zvizdić se osvrnuo i na drugu odluku Ustavnog suda koja je vezana za njegov zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o državljanstvu BiH, o članu 14. Zakona koji se poziva na član 9.

– Smatrao sam da je riječ o jednoj vrsti diskriminacije, diskriminatorskog odnosa prema našim građanima koji su se morali odreći našeg državljanstva da bi dobili državljanstvo zemlje u koju su prognani, u koju su izbjegli, vodeći se pravilima Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, pravilima Konvencije o državljanstvu i dobrim praksama koje imamo u regionu – kazao je predsjedavajući Predstavničkog doma državnog parlamenta.

Pojasnio je da se radi o tome da član 14. Zakon o državljanstvu, koji se poziva na član 9., zahtijeva od bh. građana, da bi dobili ponovno bosanskohercegovačko državljanstvo da se moraju odreći državljanstva zemlje u kojoj trenutno borave, žive i rade zajedo sa svojim porodicama, uprkos činjenici da su brojne zemlje u međuvremenu liberalizirale svoje uvjete i dozvoljavaju dvojno državljanstvo.

Kao primjer je naveo Dansku, Češku, Norvešku, Luksemburg, a vjerovatno će to uraditi i Njemačka, Austrija…

– Dakle, riječ je o desetinama hiljada naših ljudi koji bi se, da bi ponovno dobili bosanskohercegovačko državljanstvo, morali odreći državljanstva zemlje u kojoj trenutno žive, iako te zemlje to od njih ne traže – naveo je Zvizdić.

Po njegovim riječima, praksa u našem regionu je da i druge države – Slovenija ili Srbija, Makedonija, dozvoljavaju vrlo liberalan pristup povratku ljudi u matična državljanstva, proglašavajući čak taj postupak jednom vrstom nacionalnog interesa.

– Presude Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Ja je poštujem. Nastojat ćemo to popraviti u redovnom zakonodavnom postupku, ali smatram da bi bilo vrlo važno da liberaliziramo naš Zakon o državljanstvu, da ne zahtijevamo od naših građana koji imaju državljanstvo drugih zemalja da se moraju odreći tih državljanstava. Nego da jednostavno na jedan lagan, jednostavan, liberalan način mogu vratiti bosanskohercegovačko državljanstvo – kazao je Zvizdić, te dodao da je riječ o desetinama hiljada naših ljudi.

Smatra da bi to bila dobra poruka našim ljudima koji žive van BiH, koji bi na takav način bili još povezaniji sa BiH u svakom smislu – ekonomskom, obrazovnom, kulturnom, političkom i na svaki drugi način.

– Pokušat ćemo to uraditi u nekom redovnom zakonodavnom postupku, jer u ovom trenutku u našem regionu najrestriktivniji propisi su upravo u BiH, koji su vrlo otežavajući pa čak i ponižavajući za naše građane koji su u međuvremenu iz poznatih razloga morali uzeti državljanstva drugih zemalja – zaključio je Zvizdić.

Istaknuo je da je bh. dijaspora jedna od možda najpotentnijih izvora novih insvesticija i uopće jednog obrazovnog, naučnog i ekonomskog razvoja BiH.