Sve više građana spas i izlaz iz krize traže u kladionicama i kockarnicama. Kockanje postaje problem koji veliki dio društva uopšte nije ni svjestan.

“Kod nas se još uvijek o kockanju ne govori kao problemu kakav on zaista jeste. Neke procjene govore da u BiH više od 500 hiljada ljudi posjećuje kladionice i kocka svakodnevno, a od tog broja nekih 50 hiljada su patološki kockari. Što znači da su osobe koje su razvile ovisnost o kockanju”, kaže za BHRT Sanela Pekić iz Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Sarajevo.

Najbolji pokazatelj razmjera kockanja i klađenja je podatak Porezne uprave Federacije BiH da priređivači igara na sreću svake godine prometuju milijarde maraka. Poreska uprava Republike Srpske ne želi saopštiti podatke za ovaj entitet, ali sigurno nema velikih odstupanja.

Građani godišnje na klađenje i kocku troše više nego što država za krpljenje rupa iskamči sredstava od MMF-a ili Svjetske banke.

Prema evidencijama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u 2022.godini, porezni obveznici-priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu 1,7 milijardi KM što je za 114 miliona KM više nego u 2021. godini.

Ukupno sportsko i RNG klađenje za period 2016-2022.godina iznosi 11,3 milijarde KM.

U Bosni i Hercegovini ima nekoliko centara koji se bave pružanjem pomoći ovisnicima o kockanju. Stručnjaci kažu da je liječenje ove ovisnosti kao i svake druge veoma teško i složeno.

“Ono svakako u jednom momentu podrazumijeva uključivanje ćlanova porodice zato što je vrlo često i porodica ta koja na neke nevidljive načine podržava kockanje. Generalno je to priča koja je kako da vam kažem ljude je sramota za to je to složeno”, kazala je Tanja Radosavac iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Banja Luka.

Priređivači igara na sreću ističu da su svi njihovi radnici na uplatnim mjestima obučeni da adekvatno reaguju kada uoče da igrač ima problem.

“Ono što bih ja ovdje željela naglasiti jeste da je učestvovanje u igrama na sreću prije svega stvar ličnog izbora i da je ovo zakonom uređena djelatnost i da mi ovdje u principu stručnim radom na prevenciji i na uočavanju problema dajemo svoj doprinos očuvanju jednog zakonom uređenog sistema – navela je Selma Salkanović iz Asocijacije legalnih priređivača igara na sreću ALPIS”, izvijestio je BHRT.

Sve više građana spas i izlaz iz krize traže u kladionicama i kockarnicama. Kockanje postaje problem koji veliki dio društva uopšte nije ni svjestan.

“Kod nas se još uvijek o kockanju ne govori kao problemu kakav on zaista jeste. Neke procjene govore da u BiH više od 500 hiljada ljudi posjećuje kladionice i kocka svakodnevno, a od tog broja nekih 50 hiljada su patološki kockari. Što znači da su osobe koje su razvile ovisnost o kockanju”, kaže za BHRT Sanela Pekić iz Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Sarajevo.

Najbolji pokazatelj razmjera kockanja i klađenja je podatak Porezne uprave Federacije BiH da priređivači igara na sreću svake godine prometuju milijarde maraka. Poreska uprava Republike Srpske ne želi saopštiti podatke za ovaj entitet, ali sigurno nema velikih odstupanja.

Građani godišnje na klađenje i kocku troše više nego što država za krpljenje rupa iskamči sredstava od MMF-a ili Svjetske banke.

Prema evidencijama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u 2022.godini, porezni obveznici-priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu 1,7 milijardi KM što je za 114 miliona KM više nego u 2021. godini.

Ukupno sportsko i RNG klađenje za period 2016-2022.godina iznosi 11,3 milijarde KM.

U Bosni i Hercegovini ima nekoliko centara koji se bave pružanjem pomoći ovisnicima o kockanju. Stručnjaci kažu da je liječenje ove ovisnosti kao i svake druge veoma teško i složeno.

“Ono svakako u jednom momentu podrazumijeva uključivanje ćlanova porodice zato što je vrlo često i porodica ta koja na neke nevidljive načine podržava kockanje. Generalno je to priča koja je kako da vam kažem ljude je sramota za to je to složeno”, kazala je Tanja Radosavac iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Banja Luka.

Priređivači igara na sreću ističu da su svi njihovi radnici na uplatnim mjestima obučeni da adekvatno reaguju kada uoče da igrač ima problem.

“Ono što bih ja ovdje željela naglasiti jeste da je učestvovanje u igrama na sreću prije svega stvar ličnog izbora i da je ovo zakonom uređena djelatnost i da mi ovdje u principu stručnim radom na prevenciji i na uočavanju problema dajemo svoj doprinos očuvanju jednog zakonom uređenog sistema – navela je Selma Salkanović iz Asocijacije legalnih priređivača igara na sreću ALPIS”, izvijestio je BHRT.