Ženskog kriminaliteta je sve više, kako u Europi, tako i u našoj zemlji, gdje su od ukupne zatvoreničke populacije tri do deset posto žene. U Bosni i Hercegovini postoje samo dva zatvorska odjeljenja za žene – u Tuzli i u Istočnom Sarajevu.

Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo trenutno ima 16 zatvorenica, međutim, kapaciteti su im uvijek popunjeni, zbog čega najavljuju njegovo širenje. I službenici i zatvorenice poručju – premalo se radi na sprečavanju nasilja nad ženama, koje je i najčešći razlog što žene počine nasilje.

Uzroci povećanja ženskog kriminaliteta se ne tretiraju.

“Najčesćće odnosno 5% populacije su žene koje su osudene za krivično djelo ubistva… žene najčesće dolaze za ta krivična djela zbog toga što su bile žrtve nasilja”, kaže Jelena Elez-Simović, rukovodilac ženskog zatvora u KPZ-u Istočno Sarajevo.

“Naše društvo u svakom slučaju ne posvećuje dovoljno pažnje ženama pa ni tom nasilju nad ženama bilo ono fizičko ili verbalno. Opet to nasilje vodi nečemu što nije poželjno ni za koga od nas pa onda dosta žena upravo zbog tog nasilja završi s one strane zakona”, priča jedna od zatvorenica.

“Strah je glavna kočnica koja učini da se vrtite u krug iznova i iznova i na kraju uradite nešto što ne mislite da ste uopšte sposobni da uradite… Vrijeme se vratiti ne može”, ističe Kristina Jovković, zatvorenica.

Osuđene osobe pri dolasku u Kazneno-popravi zavod Istočno Sarajevo smještaju se u prijemno-otpusno odjeljenje gdje se osoba proučava sa pishološkog, sociološkog, zdravstvenog stanovišta te se određuje plan i program postupanja.

“Kad kažemo izvršenje nije samo vrijeme boravka u zatvoru da bi se kazna s tim završila, nego i niz aktivnosti koji nekako opravdavaju ovaj drugi dio naziva institucija to je ovaj popravni dio”, kaže Dejana Golub, pedagogica u KPZ-u Istočno Sarajevo.

Sportske, odgojne, kulturne i obrazovne aktivnosti, samo su neke koje se prakticiraju u Kazneno-popravnom zavodu Istočno Sarajevo.

“Prije svega to je radno angažovanje potrebno je da se razviju radne navike i da se steknu određena zanimanja i vještine koje će na neki način osposobiti lice da nakon izdržavanja kazne zatvora mogu da se zaposle”, govori Veselka Sladoje-Banjar, vaspitačica.

“Dakle ovdje je vrlo bitan taj rad, učestvovanje u radu, terapijski rad a svaki terapijski rad utiče pozitivno na zdravlje čovjeka i na njegovu samu ličnost”, ističe Branko Pjević, etnolog, antropolog i vaspitač.

Zatvorenice navode kako se u skupnim sesijama pozornost stavlja na kontrolu emocija i spoznaju što ih je to dovelo na ovo mjesto.

Zbog povećanja broja ženske zatvoreničke populacije, Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo planira proširenje svojih kapaciteta.

Ženskog kriminaliteta je sve više, kako u Europi, tako i u našoj zemlji, gdje su od ukupne zatvoreničke populacije tri do deset posto žene. U Bosni i Hercegovini postoje samo dva zatvorska odjeljenja za žene – u Tuzli i u Istočnom Sarajevu.

Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo trenutno ima 16 zatvorenica, međutim, kapaciteti su im uvijek popunjeni, zbog čega najavljuju njegovo širenje. I službenici i zatvorenice poručju – premalo se radi na sprečavanju nasilja nad ženama, koje je i najčešći razlog što žene počine nasilje.

Uzroci povećanja ženskog kriminaliteta se ne tretiraju.

“Najčesćće odnosno 5% populacije su žene koje su osudene za krivično djelo ubistva… žene najčesće dolaze za ta krivična djela zbog toga što su bile žrtve nasilja”, kaže Jelena Elez-Simović, rukovodilac ženskog zatvora u KPZ-u Istočno Sarajevo.

“Naše društvo u svakom slučaju ne posvećuje dovoljno pažnje ženama pa ni tom nasilju nad ženama bilo ono fizičko ili verbalno. Opet to nasilje vodi nečemu što nije poželjno ni za koga od nas pa onda dosta žena upravo zbog tog nasilja završi s one strane zakona”, priča jedna od zatvorenica.

“Strah je glavna kočnica koja učini da se vrtite u krug iznova i iznova i na kraju uradite nešto što ne mislite da ste uopšte sposobni da uradite… Vrijeme se vratiti ne može”, ističe Kristina Jovković, zatvorenica.

Osuđene osobe pri dolasku u Kazneno-popravi zavod Istočno Sarajevo smještaju se u prijemno-otpusno odjeljenje gdje se osoba proučava sa pishološkog, sociološkog, zdravstvenog stanovišta te se određuje plan i program postupanja.

“Kad kažemo izvršenje nije samo vrijeme boravka u zatvoru da bi se kazna s tim završila, nego i niz aktivnosti koji nekako opravdavaju ovaj drugi dio naziva institucija to je ovaj popravni dio”, kaže Dejana Golub, pedagogica u KPZ-u Istočno Sarajevo.

Sportske, odgojne, kulturne i obrazovne aktivnosti, samo su neke koje se prakticiraju u Kazneno-popravnom zavodu Istočno Sarajevo.

“Prije svega to je radno angažovanje potrebno je da se razviju radne navike i da se steknu određena zanimanja i vještine koje će na neki način osposobiti lice da nakon izdržavanja kazne zatvora mogu da se zaposle”, govori Veselka Sladoje-Banjar, vaspitačica.

“Dakle ovdje je vrlo bitan taj rad, učestvovanje u radu, terapijski rad a svaki terapijski rad utiče pozitivno na zdravlje čovjeka i na njegovu samu ličnost”, ističe Branko Pjević, etnolog, antropolog i vaspitač.

Zatvorenice navode kako se u skupnim sesijama pozornost stavlja na kontrolu emocija i spoznaju što ih je to dovelo na ovo mjesto.

Zbog povećanja broja ženske zatvoreničke populacije, Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo planira proširenje svojih kapaciteta.