Združenje meščanov slovenskega rodu “Encijan” iz Zenice domaćin je Sedmog susreta društva Slovencev v Bosni i Hercegovini “Srečanje 2023 – I love Slovenia”, na koji su stigli gosti iz svih bh. gradova u kojima egzistiraju udruženja građana porijeklom iz te zemlje.

Predsjednik “Encijana” Dragan Gačnik istakao je kako su, zbog nedavnih poplava koje su pričinile velike štete u nekoliko gradova Slovenije, razmišljali da ove godine i ne organiziraju susret Slovenaca u BiH, ali su ipak odlučili da će ukupno peti, a četvrti put uzastopno ugostiti u Zenici bh. građane slovenskog porijekla iz Sarajeva, Tuzle, Banja Luke, Prijedora, Kaknja, Breze i Zenice, u kojima djeluju udruženja.

“Nažalost, ove godine nismo okupili veliki broj zvanica, kako to obično radimo – nije baš primjereno u ovakvim okolnostima, odnosno s obzirom na takvu situaciju u Sloveniji, kakvu smo mi imali 2014. godine u BiH. Ja se nadam da će iduće godine biti mnogo više naših Slovenaca te da ćemo se opet vratiti na malo veća druženja”, najavio je Gačnik.

On ističe kako je u Zenici, gdje još živi oko 500 osoba porijeklom iz Slovenije ili su i državljani Slovenije, ali je “generacija Slovenaca sve starija”.

“Sve manje imamo mladih. Nažalost, to je tako. Ali, nije to samo sa Slovencima. Tako je i sa svim ostalim. Mladi nam odlaze, ali održavamo koliko možemo”, ističe Gačnik.

Zamjenik ambasadora Slovenije u BiH Zvone Žigon istakao je kako u BiH živo oko 5.000 osoba porijeklom iz te zemlje, a da ih oko 2.000 ima i državljanstvo te se nalaze i na biračkim spiskovima.  

“Jedna od djelatnosti naše ambasade u BiH, veoma značajnih, jeste i kontaktiranje te surađivanje sa Slovencima koji žive u BiH, sa značajnim pojedincima koji su renonmirani u bh. društvu, koji su predstavnici firmi… Sa svim udruženjima surađujemo i u stalnom smo kontaktu. Nama je bitno da smo tu, za njih – u smislu i moralne podrške u njihovom radu i njihove lojalnosti slovenačkoj kulturi”, naglasio je Žigon.

Svoja su vrata, dodaje, otvorili sarajevskom udruženju “Ivan Cankar”, čiji hor vježba u njihovim prostorima te za dopunsku nastavu slovenskog jezika, tokom koje se upoznaju s kulturom te zemlje. Nastava slovenskog jezika, napominje, odvija se u svim bh. gradovima u kojima postoje udruženja. Nastavu izvode dvije profesorice iz Slovenije te “jednu gospođu iz Tuzle, koja također drži nastavu”.

Na fakultetima univerziteta u Sarajevu i Banja Luci, napominje, izučava se slovenski jezik te se može steći i “diploma profesora slovenskog jezika”. Slovenci su u BiH, napomenuo je, dolazili u raznim epohama, a bili su angažirani u mnogim privrednim djelatnostima.

“U Sloveniji puno ljudi i ne zna da imamo Slovence u Bosni, a ne samo Bosance u Sloveniji”, podvukao je Žigon.

On se posebno zahvalio svim slovenskim udruženjima u BiH, ali i bh. vlastima te građanima BiH, koji su brzo reagirali, interesirali se na koji način mogu pomoći te su i pružili podršku Sloveniji tokom nedavnih poplava.

“Vlasti u BiH reagovale su čudesnom brzinom i uputile pomoć u Sloveniju – kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Moram da se zahvalim i u ime ambasadora (Damijan Sedar), koji živi baš na području koje je bilo najviše i pogođeno. Veoma je zahvalan našim Slovencima, koji su pokazali brigu, ali i Bosancima i Hercegovcima kako narodu, kao državi… Trebalo je brzo donijeti odluke, nakon čega su otišli u Sloveniju i, koliko sam čuo, bili su veoma vrijedni i dobri pa mislim da će neki, čak, dobiti i naziv najbolje ekipe”, rekao je Žigon.   

Združenje Slovenska iseljenska matica iz Ljubljane, koja je utemeljena 1951. godine, povodom ovogodišnjeg druženja Slovenaca u BiH predstavila je izložbu koju su bili pripremili povodom 70. godišnjice, a koju su proslavili prije dvije godine, su prezentirali u nekoliko zemalja Evrope.

Generalna sekretarka Slovenske iseljenske matice Jasmina Ilić-Draković napomenula je kako je prvi put u Zenici, ali da je bila u Sarajevu, Tuzli i Kaknju te da u bliskoj budućnosti palnira posjetiti sve bh. gradove u kojima ima slovenskih udruženja.

“Naša glavna zadaća je povezivanje sa našim Slovencima i Slovenkama koje ne žive u Sloveniji, odnosno koje žive u inostranstvu. Radujemo se da ima Slovenaca i da se još uvijek okupljaju u tim udruženjima, da njeguju slovensku kulturu i slovensku riječ, koja je neprocjenjiva”, kazala je Ilić-Draković.

Združenje meščanov slovenskega rodu “Encijan” iz Zenice domaćin je Sedmog susreta društva Slovencev v Bosni i Hercegovini “Srečanje 2023 – I love Slovenia”, na koji su stigli gosti iz svih bh. gradova u kojima egzistiraju udruženja građana porijeklom iz te zemlje.

Predsjednik “Encijana” Dragan Gačnik istakao je kako su, zbog nedavnih poplava koje su pričinile velike štete u nekoliko gradova Slovenije, razmišljali da ove godine i ne organiziraju susret Slovenaca u BiH, ali su ipak odlučili da će ukupno peti, a četvrti put uzastopno ugostiti u Zenici bh. građane slovenskog porijekla iz Sarajeva, Tuzle, Banja Luke, Prijedora, Kaknja, Breze i Zenice, u kojima djeluju udruženja.

“Nažalost, ove godine nismo okupili veliki broj zvanica, kako to obično radimo – nije baš primjereno u ovakvim okolnostima, odnosno s obzirom na takvu situaciju u Sloveniji, kakvu smo mi imali 2014. godine u BiH. Ja se nadam da će iduće godine biti mnogo više naših Slovenaca te da ćemo se opet vratiti na malo veća druženja”, najavio je Gačnik.

On ističe kako je u Zenici, gdje još živi oko 500 osoba porijeklom iz Slovenije ili su i državljani Slovenije, ali je “generacija Slovenaca sve starija”.

“Sve manje imamo mladih. Nažalost, to je tako. Ali, nije to samo sa Slovencima. Tako je i sa svim ostalim. Mladi nam odlaze, ali održavamo koliko možemo”, ističe Gačnik.

Zamjenik ambasadora Slovenije u BiH Zvone Žigon istakao je kako u BiH živo oko 5.000 osoba porijeklom iz te zemlje, a da ih oko 2.000 ima i državljanstvo te se nalaze i na biračkim spiskovima.  

“Jedna od djelatnosti naše ambasade u BiH, veoma značajnih, jeste i kontaktiranje te surađivanje sa Slovencima koji žive u BiH, sa značajnim pojedincima koji su renonmirani u bh. društvu, koji su predstavnici firmi… Sa svim udruženjima surađujemo i u stalnom smo kontaktu. Nama je bitno da smo tu, za njih – u smislu i moralne podrške u njihovom radu i njihove lojalnosti slovenačkoj kulturi”, naglasio je Žigon.

Svoja su vrata, dodaje, otvorili sarajevskom udruženju “Ivan Cankar”, čiji hor vježba u njihovim prostorima te za dopunsku nastavu slovenskog jezika, tokom koje se upoznaju s kulturom te zemlje. Nastava slovenskog jezika, napominje, odvija se u svim bh. gradovima u kojima postoje udruženja. Nastavu izvode dvije profesorice iz Slovenije te “jednu gospođu iz Tuzle, koja također drži nastavu”.

Na fakultetima univerziteta u Sarajevu i Banja Luci, napominje, izučava se slovenski jezik te se može steći i “diploma profesora slovenskog jezika”. Slovenci su u BiH, napomenuo je, dolazili u raznim epohama, a bili su angažirani u mnogim privrednim djelatnostima.

“U Sloveniji puno ljudi i ne zna da imamo Slovence u Bosni, a ne samo Bosance u Sloveniji”, podvukao je Žigon.

On se posebno zahvalio svim slovenskim udruženjima u BiH, ali i bh. vlastima te građanima BiH, koji su brzo reagirali, interesirali se na koji način mogu pomoći te su i pružili podršku Sloveniji tokom nedavnih poplava.

“Vlasti u BiH reagovale su čudesnom brzinom i uputile pomoć u Sloveniju – kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Moram da se zahvalim i u ime ambasadora (Damijan Sedar), koji živi baš na području koje je bilo najviše i pogođeno. Veoma je zahvalan našim Slovencima, koji su pokazali brigu, ali i Bosancima i Hercegovcima kako narodu, kao državi… Trebalo je brzo donijeti odluke, nakon čega su otišli u Sloveniju i, koliko sam čuo, bili su veoma vrijedni i dobri pa mislim da će neki, čak, dobiti i naziv najbolje ekipe”, rekao je Žigon.   

Združenje Slovenska iseljenska matica iz Ljubljane, koja je utemeljena 1951. godine, povodom ovogodišnjeg druženja Slovenaca u BiH predstavila je izložbu koju su bili pripremili povodom 70. godišnjice, a koju su proslavili prije dvije godine, su prezentirali u nekoliko zemalja Evrope.

Generalna sekretarka Slovenske iseljenske matice Jasmina Ilić-Draković napomenula je kako je prvi put u Zenici, ali da je bila u Sarajevu, Tuzli i Kaknju te da u bliskoj budućnosti palnira posjetiti sve bh. gradove u kojima ima slovenskih udruženja.

“Naša glavna zadaća je povezivanje sa našim Slovencima i Slovenkama koje ne žive u Sloveniji, odnosno koje žive u inostranstvu. Radujemo se da ima Slovenaca i da se još uvijek okupljaju u tim udruženjima, da njeguju slovensku kulturu i slovensku riječ, koja je neprocjenjiva”, kazala je Ilić-Draković.