Previranja na svjetskim tržištima usljed trgovinskog rata između SAD-a s jedne strane te EU-a i Kine s druge, su ozbiljno ugrozila i privredu BiH.

Prva “žrtva” bi mogao biti ArcelorMittal Zenica koji je jedan od najvećih izvoznika u našoj zemlji i od koga žive na hiljade radnika. Problemi za zeničkog giganta su eskalirali nakon što su zemlje Evropske unije podržale mjere Evropske komisije da se ograniči uvoz čelika kao odgovor na carine koje je uveo SAD. EK je predložio kombinaciju kvota i carina da bi se spriječio uvoz viška čelika koji će se stvoriti na tržištu nakon rasta carina u SAD-u.

Plan Evropske unije

Kako je objavio Reuters, EK je predvidio uvođenje kvote za uvoz čelika iz zemalja koje nisu u EU, a kvota bi bila odraz prosječnih količina uvezenih u proteklih nekoliko godina. Sve količine koje bi se nastojale uvesti iznad te kvote bi bila predmet carine od 25 posto. Paralelno sa tim, EK provodi i istragu o uvozu 28 vrsta čelika i proizvoda od čelika s ciljem da se istraži utjecaj uvoza na tržište. Kako je istaknuto na početku istrage, uvoz navedenih proizvoda je porastao sa 18,8 miliona tona u 2013. na 30,6 miliona tona u 2017. godini.

Predmet ove istrage Evropske komisije je i zenički ArcelorMittal koji je već podnio tražene podatke evropskim institucijama. Gore od toga, ArcelorMittal bi bio pogođen i navodnim planom EU o uvođenju kvota i carina jer ova kompanija sa 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.

“ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a u slučaju uvođenja određenih mjera EU-a protiv uvoza iz naše zemlje, to će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu BiH i regionalnu privredu. Može dovesti u pitanje nekoliko strateških investicijskih projekata u ArcelorMittalu u Zenici planiranih za naredni period. Također, budući da ne postoje ograničenja za izvoz iz EU u BiH, kao i u sve zemlje zapadnog Balkana, to može dovesti do daljnjeg poremećaja na tržištu u regiji”, piše u informaciji Privredne komore FBiH koja je dostavljena članovima Vijeća stranih investitora BiH.

Šta će BiH poduzeti

Kako je za Faktor pojasnio predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić, tražena je podrška Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH kako bi se izbjeglo ograničenje trgovine između BiH i EU.

“Tražimo od navedenih organa da stupe u kontakt sa komisijom Europske unije sa zahtjevom za isključivanje BiH iz istrage EU, kako bi se izbjegla svaka mogućnost uvođenja carine ili kvote ali i akcija koje remete duh Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, kazao je Jašarspahić.

Ističe i da će tražiti da predstavnici CEFTA-e od institucija Evropske unije zahtijevaju da se osigura slobodna trgovina između zemalja CEFTA-e i Evropske unije.

Dopis Delegaciji EU u BiH

Privredna komora FBiH je poslala i dopis Delegaciji EU u BiH u kojem su pojasnili pogubnost mogućnosti da se ograniči uvoz čelika i proizvoda od čelika iz BiH u Evropsku uniju.

“Naime, u Bosni i Hercegovini u metalskoj industriji direkto je zaposleno oko 40.000 radnika, dok indirektno u pratećoj i uslužnoj industriji radi najmanje još 40.000 radnika. Više od 30 posto izvoza Bosne i Hercegovine čine proizvodi od metala a više od 25 posto ukupne proizvodnje Bosne i Hercegovine odnosi se na proizvodnju proizvoda od metala”, navodi se u dopisu.

Podsjećaju Delegaciju EU u BiH na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u svjetu kojeg se “očekuje od Evropske komisije da isključi firme iz BiH iz bilo kakve odluke o ograničivanju izvoza iz BiH u EU jer nije bilo lošeg utjecaja u trgovini sa državama EU” jer će to imati izuzetno negativan utjecaj na privredu BiH.

Previranja na svjetskim tržištima usljed trgovinskog rata između SAD-a s jedne strane te EU-a i Kine s druge, su ozbiljno ugrozila i privredu BiH.

Prva “žrtva” bi mogao biti ArcelorMittal Zenica koji je jedan od najvećih izvoznika u našoj zemlji i od koga žive na hiljade radnika. Problemi za zeničkog giganta su eskalirali nakon što su zemlje Evropske unije podržale mjere Evropske komisije da se ograniči uvoz čelika kao odgovor na carine koje je uveo SAD. EK je predložio kombinaciju kvota i carina da bi se spriječio uvoz viška čelika koji će se stvoriti na tržištu nakon rasta carina u SAD-u.

Plan Evropske unije

Kako je objavio Reuters, EK je predvidio uvođenje kvote za uvoz čelika iz zemalja koje nisu u EU, a kvota bi bila odraz prosječnih količina uvezenih u proteklih nekoliko godina. Sve količine koje bi se nastojale uvesti iznad te kvote bi bila predmet carine od 25 posto. Paralelno sa tim, EK provodi i istragu o uvozu 28 vrsta čelika i proizvoda od čelika s ciljem da se istraži utjecaj uvoza na tržište. Kako je istaknuto na početku istrage, uvoz navedenih proizvoda je porastao sa 18,8 miliona tona u 2013. na 30,6 miliona tona u 2017. godini.

Predmet ove istrage Evropske komisije je i zenički ArcelorMittal koji je već podnio tražene podatke evropskim institucijama. Gore od toga, ArcelorMittal bi bio pogođen i navodnim planom EU o uvođenju kvota i carina jer ova kompanija sa 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.

“ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a u slučaju uvođenja određenih mjera EU-a protiv uvoza iz naše zemlje, to će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu BiH i regionalnu privredu. Može dovesti u pitanje nekoliko strateških investicijskih projekata u ArcelorMittalu u Zenici planiranih za naredni period. Također, budući da ne postoje ograničenja za izvoz iz EU u BiH, kao i u sve zemlje zapadnog Balkana, to može dovesti do daljnjeg poremećaja na tržištu u regiji”, piše u informaciji Privredne komore FBiH koja je dostavljena članovima Vijeća stranih investitora BiH.

Šta će BiH poduzeti

Kako je za Faktor pojasnio predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić, tražena je podrška Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH kako bi se izbjeglo ograničenje trgovine između BiH i EU.

“Tražimo od navedenih organa da stupe u kontakt sa komisijom Europske unije sa zahtjevom za isključivanje BiH iz istrage EU, kako bi se izbjegla svaka mogućnost uvođenja carine ili kvote ali i akcija koje remete duh Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, kazao je Jašarspahić.

Ističe i da će tražiti da predstavnici CEFTA-e od institucija Evropske unije zahtijevaju da se osigura slobodna trgovina između zemalja CEFTA-e i Evropske unije.

Dopis Delegaciji EU u BiH

Privredna komora FBiH je poslala i dopis Delegaciji EU u BiH u kojem su pojasnili pogubnost mogućnosti da se ograniči uvoz čelika i proizvoda od čelika iz BiH u Evropsku uniju.

“Naime, u Bosni i Hercegovini u metalskoj industriji direkto je zaposleno oko 40.000 radnika, dok indirektno u pratećoj i uslužnoj industriji radi najmanje još 40.000 radnika. Više od 30 posto izvoza Bosne i Hercegovine čine proizvodi od metala a više od 25 posto ukupne proizvodnje Bosne i Hercegovine odnosi se na proizvodnju proizvoda od metala”, navodi se u dopisu.

Podsjećaju Delegaciju EU u BiH na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u svjetu kojeg se “očekuje od Evropske komisije da isključi firme iz BiH iz bilo kakve odluke o ograničivanju izvoza iz BiH u EU jer nije bilo lošeg utjecaja u trgovini sa državama EU” jer će to imati izuzetno negativan utjecaj na privredu BiH.