Zeničanin Nedžad Agić sutra će ujutro, u šest sati, drugi put uzastopno svojim biciklom krenuti na oko 320 kilometara dug put do Dubrovnika, a povod je 829. godišnjica objave Povelje Kulina bana, koji je 29. augusta 1189. godine ovim dokumentom Dubrovčanima dao povlastice u trgovini sa srednjovjekovnom Bosnom.

“I ovog puta nosim poklone za Državni arhiv Republike Hrvatske u Dubrovniku, kao i poruke mira i tolerancije. Oni nas dole očekuju, a organizirat će za nas i manji prijem. Zadovoljstvo mi je da budem dio toga i kao jedini čovjek iz BiH koji će biciklom doći u Dubrovnik”, rekao je Agić na pres-konferenciji.

Napominje da se dva primjerka Povelje čuvaju u Dubrovniku, a jedan u ruskom Sankt Petersburgu.

Dodaje također da nakon prošlogodišnjeg mota “Idem da udahnem dah predaka“, ove godine putuje pod motom “Idem da osvjetlam obraz Gradu Zenici i BiH“.

Svojim domaćinima će iz Državnog arhiva RH u Dubrovniku uručiti repliku Kule na Gorici kod Zenice, zatim rukotvorine žena iz Eko-etno arhelološkog udruženja “Kula Gorica“ te pisma đaka zeničkih osnovnih škola pisana bosančicom.

Zeničanin Nedžad Agić sutra će ujutro, u šest sati, drugi put uzastopno svojim biciklom krenuti na oko 320 kilometara dug put do Dubrovnika, a povod je 829. godišnjica objave Povelje Kulina bana, koji je 29. augusta 1189. godine ovim dokumentom Dubrovčanima dao povlastice u trgovini sa srednjovjekovnom Bosnom.

“I ovog puta nosim poklone za Državni arhiv Republike Hrvatske u Dubrovniku, kao i poruke mira i tolerancije. Oni nas dole očekuju, a organizirat će za nas i manji prijem. Zadovoljstvo mi je da budem dio toga i kao jedini čovjek iz BiH koji će biciklom doći u Dubrovnik”, rekao je Agić na pres-konferenciji.

Napominje da se dva primjerka Povelje čuvaju u Dubrovniku, a jedan u ruskom Sankt Petersburgu.

Dodaje također da nakon prošlogodišnjeg mota “Idem da udahnem dah predaka“, ove godine putuje pod motom “Idem da osvjetlam obraz Gradu Zenici i BiH“.

Svojim domaćinima će iz Državnog arhiva RH u Dubrovniku uručiti repliku Kule na Gorici kod Zenice, zatim rukotvorine žena iz Eko-etno arhelološkog udruženja “Kula Gorica“ te pisma đaka zeničkih osnovnih škola pisana bosančicom.