Kada je početkom aprila za Oslobođenje napravio predikciju broja oboljelih na osnovu statističkih podataka te naveo da se kraj prvog vala epidemije po tim parametrima očekuje početkom maja mnogi čitatelji su se začudili. Ispostavilo se da je mladi bh. fizičar sa adresom u Austriji, Denis Parganlija ipak bio upravu. Kada je virus opet postao aktivan, uspješni bh. naučnik upozorio nas je na eksponencijalni rast zaraženih i predvidio sve brojke koje su se naknadno desile.
Radeći na novim predikcijama i analizirajući podatke došao je do novog zaključka, onog koji svi toliko željno očekujemo: Kada će virus u BiH prestati biti aktivan u ovolikoj mjeri?
Parganlija tvrdi da se vrhunac trenutnog udara dogodio izmedju 30.7. i 5.8.2020.
- Na početku epidemije bilo je nakon otprilike 5 sedmica matematički jasno da je vrhunac vala epidemije prošao. Ovaj put smo morali čekati između 9 i 10 sedmica, dakle dvostruko vise. Karakterizaciju u smislu je li ovo drugi udar prvog vala ili drugi val prepuštam, naravno, kolegama epidemiolozima i drugim medicinarima. Val / udar je, prema podacima dostupnim za FBiH matematički počeo 26. maja. Stanje podataka za FBiH prije tog datuma se jasno razlikuje od stanja nakon tog datuma. Stoga ova prognoza važi za Federaciju, kaže Parganlija za Oslobođenje.
Kraj trenutnog udara u FBiH se očekuje između 1.10. i 12.10., dakle okvirno u prvoj polovini oktobra. Kraj se nazire, ali moramo biti strpljivi i ono što je obavezno poštovati epidemiloške mjere.
- Za cijelu državu je situacija komplikovanija, jer u podacima nema tako jasne razlike ‘stanja prije’ i ‘stanja poslije’. Stoga ne dajem prognozu za cijelu BiH, ali pretpostavljam sličan razvoj kao za FBiH uz moguće kašnjenje od otprilike dvije sedmice.
Ako se posmatra broj novozarazenih na 100 000 stanovnika u 14-dnevnom periodu, onda je BiH trenutno u goroj situaciji od skoro svih zemalja EU-a i od susjednih zemalja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
O testiranjima i jeseni
- U BiH se testira relativno manje nego prije četiri mjeseca. U aprilu je odnos ukupno testiranih prema pozitivno testiranim bio otprilike 20:1. Sada je otprilike izmedju 7:1 i 10:1 ili manje. Ovo je naravno izvor nesigurnosti za prognozu.
- Ukoliko se početak školske godine ili period jesenjeg zahlađenja odraze na razvoj epidemiološke situacije, to će se sigurno vidjeti i u podacima. Oboje takođe predstavljaju izvor nesigurnosti za prognozu. Ovaj rezultat nije garancija, nego prognoza razvoja situacije ukoliko pretpostavke modela budu važile, odnosno epidemiološke mjere budu poštovane. Sve u svemu, izuzetno važno je poštovati epidemiološke mjere!, rekao je Parganlija.
Dr. Denis Parganlija je rođen u Zenici, a trenutno radi za austrijski Verbund AG kao glavni analitičar podataka i specijalista za umjetnu inteligenciju. Dr. Parganlija na Univerzitetu u Frankfurtu završio je diplomski studij opšte fizike i doktorski studij iz nuklearne i fizike elementarnih čestica. U Beču je od 2012. radio kao istraživač i docent iz oblasti fizike elementarnih čestica a objavio je preko 30 naučnih radova.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
