Povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio je gost svečane akademije u Zenici, koju su zajednički organizirali Univerzitet u Zenici i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” – Gradsko društvo Zenica. U svom govoru, Komšić je istakao historijsku povezanost ključnih datuma za BiH, naglašavajući antifašizam kao njihov zajednički imenitelj.

Komšić je podsjetio na važnost 25. novembra 1943. godine, kada je na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Tada je, kako je istakao, BiH vratila status države nakon stotina godina pod različitim okupacijama.

“Da nije bilo 25. novembra 1943. godine, veliko je pitanje da li bi bilo 1. marta 1992. i Dana nezavisnosti BiH. Tog dana u okviru bivše Jugoslavije obnovljena je državnost BiH, čime je postavljen temelj današnje Bosne i Hercegovine,” kazao je Komšić.

Povezujući ovaj datum s 1. martom 1992. godine, Danom nezavisnosti, Komšić je naglasio da je antifašistička borba ključna poveznica ova dva datuma.

Govoreći o ustavnom okviru BiH, Komšić je iznio kritički stav prema Dejtonskom ustavu, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Taj ustav nismo mi pisali niti je rezultat unutrašnjeg konsenzusa. On je krojen prema potrebama tadašnje međunarodne zajednice. Zahvalan sam na miru koji je donio, ali moramo razmišljati o tome da li nam ovakav ustav omogućava daljnji napredak. Sa ovakvom ustavnom strukturom teško ćemo postati članica NATO-a, a još teže Evropske unije,” poručio je Komšić.

Istakao je da su i međunarodni zvaničnici svjesni ograničenja Dejtonskog ustava, ali da rijetko ko to priznaje javno.

“U kontaktu s evropskim zvaničnicima svi šapatom kažu da BiH sa ovakvim ustavom ne može naprijed. Naš cilj nije politikanstvo, već realno suočavanje sa problemima i potreba da stvari krenu naprijed,” zaključio je.

Komšić je u svom obraćanju podsjetio i na ranije pokušaje ostvarivanja autonomije, poput inicijativa Husein-kapetana Gradaščevića, naglašavajući kako je tek 25. novembar 1943. godine donio konkretne rezultate.

Komšićeva poruka sa svečane akademije u Zenici bila je jasna: 25. novembar je simbol obnove državnosti i antifašističke borbe, a ključ za budući napredak BiH leži u prilagođavanju ustavnog okvira stvarnim potrebama države i njenim aspiracijama ka euroatlantskim integracijama.

Povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio je gost svečane akademije u Zenici, koju su zajednički organizirali Univerzitet u Zenici i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” – Gradsko društvo Zenica. U svom govoru, Komšić je istakao historijsku povezanost ključnih datuma za BiH, naglašavajući antifašizam kao njihov zajednički imenitelj.

Komšić je podsjetio na važnost 25. novembra 1943. godine, kada je na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Tada je, kako je istakao, BiH vratila status države nakon stotina godina pod različitim okupacijama.

“Da nije bilo 25. novembra 1943. godine, veliko je pitanje da li bi bilo 1. marta 1992. i Dana nezavisnosti BiH. Tog dana u okviru bivše Jugoslavije obnovljena je državnost BiH, čime je postavljen temelj današnje Bosne i Hercegovine,” kazao je Komšić.

Povezujući ovaj datum s 1. martom 1992. godine, Danom nezavisnosti, Komšić je naglasio da je antifašistička borba ključna poveznica ova dva datuma.

Govoreći o ustavnom okviru BiH, Komšić je iznio kritički stav prema Dejtonskom ustavu, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Taj ustav nismo mi pisali niti je rezultat unutrašnjeg konsenzusa. On je krojen prema potrebama tadašnje međunarodne zajednice. Zahvalan sam na miru koji je donio, ali moramo razmišljati o tome da li nam ovakav ustav omogućava daljnji napredak. Sa ovakvom ustavnom strukturom teško ćemo postati članica NATO-a, a još teže Evropske unije,” poručio je Komšić.

Istakao je da su i međunarodni zvaničnici svjesni ograničenja Dejtonskog ustava, ali da rijetko ko to priznaje javno.

“U kontaktu s evropskim zvaničnicima svi šapatom kažu da BiH sa ovakvim ustavom ne može naprijed. Naš cilj nije politikanstvo, već realno suočavanje sa problemima i potreba da stvari krenu naprijed,” zaključio je.

Komšić je u svom obraćanju podsjetio i na ranije pokušaje ostvarivanja autonomije, poput inicijativa Husein-kapetana Gradaščevića, naglašavajući kako je tek 25. novembar 1943. godine donio konkretne rezultate.

Komšićeva poruka sa svečane akademije u Zenici bila je jasna: 25. novembar je simbol obnove državnosti i antifašističke borbe, a ključ za budući napredak BiH leži u prilagođavanju ustavnog okvira stvarnim potrebama države i njenim aspiracijama ka euroatlantskim integracijama.