Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, uputila je novo pismo diplomatskim predstavništvima i organima u Ujedinjenim nacijama pri čemu je negirala da je vojska i policija Republike Srpske u Srebrenici počinila genocid nad Bošnjacima.

Cvijanović je, pored ostalog, navela da se rezolucijom Generalnoj skupštini UN-a predlaže da uspostavi 11. juli kao međunarodni dana sjećanja “na događaje” u Srebrenici iz 1995. godine.

Prijedlogom koji je objavljen u medijima se izričito navodi da je riječ o uspostavi 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, koji je potvrđen presudama pred Haškim tribunalom i sudovima u Bosni i Hercegovini.

Cvijanović je, pored ostalog, navela da usvajanje spomenute rezolucije “nema nikakvu podršku ni institucija niti naroda BiH”, piše ATV. Ponovila je da su “diplomatski kanali BiH pri UN-u uzurpirani od ambasadora i političkih predstavnika koji govore u ime samo jednog naroda”.

Ona je pojasnila da razlog za direktno obraćanje misijama i delegacijama u UN-u nije nastojanje da zaobiđe zvanične i utvrđene kanale komunikacije, naprotiv – diplomatski kanali BiH pri UN-u uzurpirani su od ambasadora Zlatka Lagumdžije i političkih predstavnika koji govore u ime samo jednog od tri konstitutivna naroda koja čine BiH, da su ozbiljno povrijeđeni Ustav i propisi BiH, te narušeni principi na kojima počivaju njen mir i funkcionalnost.

Za genocid u Srebrenici osuđeno je ratno političko i vojno rukovodstvo RS-a na čelu s Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem koji su osuđeni na doživotni zatvor.

Za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice osuđeno je više od 55 bivših pripadnika vojske i policije RS-a na više od 700 godina zatvora. Osuđena je i država Srbija jer to nije spriječila.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, uputila je novo pismo diplomatskim predstavništvima i organima u Ujedinjenim nacijama pri čemu je negirala da je vojska i policija Republike Srpske u Srebrenici počinila genocid nad Bošnjacima.

Cvijanović je, pored ostalog, navela da se rezolucijom Generalnoj skupštini UN-a predlaže da uspostavi 11. juli kao međunarodni dana sjećanja “na događaje” u Srebrenici iz 1995. godine.

Prijedlogom koji je objavljen u medijima se izričito navodi da je riječ o uspostavi 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, koji je potvrđen presudama pred Haškim tribunalom i sudovima u Bosni i Hercegovini.

Cvijanović je, pored ostalog, navela da usvajanje spomenute rezolucije “nema nikakvu podršku ni institucija niti naroda BiH”, piše ATV. Ponovila je da su “diplomatski kanali BiH pri UN-u uzurpirani od ambasadora i političkih predstavnika koji govore u ime samo jednog naroda”.

Ona je pojasnila da razlog za direktno obraćanje misijama i delegacijama u UN-u nije nastojanje da zaobiđe zvanične i utvrđene kanale komunikacije, naprotiv – diplomatski kanali BiH pri UN-u uzurpirani su od ambasadora Zlatka Lagumdžije i političkih predstavnika koji govore u ime samo jednog od tri konstitutivna naroda koja čine BiH, da su ozbiljno povrijeđeni Ustav i propisi BiH, te narušeni principi na kojima počivaju njen mir i funkcionalnost.

Za genocid u Srebrenici osuđeno je ratno političko i vojno rukovodstvo RS-a na čelu s Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem koji su osuđeni na doživotni zatvor.

Za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice osuđeno je više od 55 bivših pripadnika vojske i policije RS-a na više od 700 godina zatvora. Osuđena je i država Srbija jer to nije spriječila.