Kategorije robe na koje će potrošači ubuduće trošiti više novca su internetska kupovina, svježa i organski uzgojena hrana, zapakirana hrana, zdravstvena njega, vitamini, artikli za održavanje domaćinstva, proizvodi namijenjeni kućnim ljubimcima te štednja i obrazovanje. U kategorije robe na koju planiraju trošiti manje novca nego ranije ulaze luksuzne robne marke i proizvodi, moda, prijevoz i putovanja, restorani, igre na sreću, duhanski proizvodi, uređenje doma i zabava izvan kuće.

Odgovori su to iz anketa koje kompanija Boston Consulting Group redovno provodi o stavovima potrošača u Sjevernoj Americi i Europi, kako bi se bolje razumjelo njihova shvaćanja, stavove, ponašanja i promjene, vezane uz potrošnju tokom epidemije COVID-19.

Od početka pojavljivanja, COVID-19 se povezuje sa strahom, bolešću i izolacijom, što je u potrošaču probudilo osjećaj bojazni. Stavovi o higijeni, zdravlju, društvenim odnosima, putovanju i pripravnosti za kriznu situaciju iz temelja su se promijenili i još više utjecali na ponašanje i promjene u obrascima potrošnje.

Potrošači, u pravilu, u nesigurnim i recesijskim vremenima manje troše na uobičajne stvari i putovanja, a povećano troše na ‘neophodnu’ robu. Krizna situacija s epidemijom COVID-19 je to potvrdila, a stvorila je i još jedan trend – prijelaz na internetske platforme i preusmjeravanje veće količine novca u štednju i obrazovanje.

Zanimljive su i promjene u potrošačkoj korpi’osnovnih’ namirnica. Na globalnoj su se razini kao najpopularniji proizvodi tokom krize pokazali brašno, jaja, mliječni proizvodi, riža, šećer, voće i povrće te lijekovi bez recepta i osnovni higijenski artikli (sapuni, šamponi, toaletni papir i proizvodi za njegu usne šupljine). To se odrazilo i na lokalne obrasce potrošnje, pa su prodaja brašna, riže, pekarskih proizvoda, sapuna i toaletnog papira zabilježili vrtoglav rast. Osim toga, proizvodi kojih su se potrošači u najvećoj mjeri odrekli tokom ove krize uključuju sokove, sportske napitke, flaširanu vodu, slatkiše, grickalice u obliku pločica i žvakaće gume. Za razliku od trgovaca na malo, koji prodaju osnovne proizvode, trgovci na malo s neosnovnim proizvodima su se suočili s poteškoćama, a to se vidi iz pada prodaje tokom marta i aprila. Izgledno je da će trgovci na malo s neosnovnim proizvodima ostati u nepovoljnom položaju, čak i nakon oporavka ukupne široke potrošnje. Osim toga, pokazalo se da su takvi trgovci znatno ranjiviji tijekom recesije.

Potrošači pokazuju manjak pouzdanja: više od 80 posto potrošača anketiranih širom Europe vjeruje kako je recesija neizbježna. Dakle, čak i ako se uspije zauzdati širenje bolesti COVID-19, ta je pandemija već ostavila neizbrisive posljedice na privredu i uobičajne obrasce potrošnje.

Prema nalazima BCG-ove ankete, većina potrošača očekuje kako će proći najmanje godinu dana dok se potrošnja u sektorima usluga putovanja i turizma ne vrati na staro, dok će potrošnja na svakodnevne aktivnosti trebati tek nekoliko sljedećih mjeseci za oporavak. Nadalje, potrošači očekuju uvođenje određenih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, prije nego odluče na bilo kakvo putovanje, poput mjerenja tjelesne temperature, protuvirusnog čišćenja između vožnji ili letova, zaštitne opreme i društvenog distanciranja (prazno središnje sjedalo). Jedna od mjera o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori jest i uvođenje obveznih zdravstvenih potvrda za sve putnike. Čini se kako se, barem u tom slučaju, potrošačka stajališta već mijenjaju u trajnu prilagodbu, a time nameću i novo uobičajno stanje pružateljima usluga.

Strah od fizičkog kontakta prisutan kod više od 40 posto ljudi. Iako možemo vidjeti kako Kina već bilježi određeni oporavak, i dalje je prisutna prilična neizvjesnost oko budućih događanja i povratka na staro, uglavnom zahvaljujući očitom riziku od višekratnih valova zaraze. Najviše se ističu društveno distanciranje i promjene u rutini, s obzirom na to da je više od 40 posto potrošača istaknulo kako će im biti teško vratiti se na staro, posebno kada je riječ o osjećaju ugode u bliskom kontaktu s drugima. Nadalje, europski potrošači naveli su kako uglavnom uživaju u aktivnostima kojima su se počeli baviti tokom izolacije (kuhanje i virtualno obrazovanje) te kako im nedostaju aktivnosti kojima se nisu bavili (putovanja, zabava izvan kuće i odlasci u restorane).

Najviše podijeljenih osjećaja izazvala je kupovina, kako internetska, tako i ona u fizičkim trgovinama, što ukazuje na veliku vjerovatnost općeg pada osobne potrošnje. Drugim riječima, imat ćemo potpuno drugačije potrošače, a svaka će kategorija trgovine morati poduzeti specifične korake kako bi se potrošači ponovno počeli osjećati ugodno, jednostavnog rješenja neće biti. Mnoga će se nova ponašanja, nastala tokom krize, vjerojatno nastaviti. Pojavit će se i neka nova rješenja za smanjivanje fizičkih kontakata i kontakata tokom putovanja. Nakon ove krize na vodećim će pozicijama biti oni koji ne samo da su se pravovremeno prilagodili novim uobičajnim okolnostima, već i proaktivno oblikuju uočene potrebe i ishode inoviranjem, edukacijom i promotivnim aktivnostima.

Kategorije robe na koje će potrošači ubuduće trošiti više novca su internetska kupovina, svježa i organski uzgojena hrana, zapakirana hrana, zdravstvena njega, vitamini, artikli za održavanje domaćinstva, proizvodi namijenjeni kućnim ljubimcima te štednja i obrazovanje. U kategorije robe na koju planiraju trošiti manje novca nego ranije ulaze luksuzne robne marke i proizvodi, moda, prijevoz i putovanja, restorani, igre na sreću, duhanski proizvodi, uređenje doma i zabava izvan kuće.

Odgovori su to iz anketa koje kompanija Boston Consulting Group redovno provodi o stavovima potrošača u Sjevernoj Americi i Europi, kako bi se bolje razumjelo njihova shvaćanja, stavove, ponašanja i promjene, vezane uz potrošnju tokom epidemije COVID-19.

Od početka pojavljivanja, COVID-19 se povezuje sa strahom, bolešću i izolacijom, što je u potrošaču probudilo osjećaj bojazni. Stavovi o higijeni, zdravlju, društvenim odnosima, putovanju i pripravnosti za kriznu situaciju iz temelja su se promijenili i još više utjecali na ponašanje i promjene u obrascima potrošnje.

Potrošači, u pravilu, u nesigurnim i recesijskim vremenima manje troše na uobičajne stvari i putovanja, a povećano troše na ‘neophodnu’ robu. Krizna situacija s epidemijom COVID-19 je to potvrdila, a stvorila je i još jedan trend – prijelaz na internetske platforme i preusmjeravanje veće količine novca u štednju i obrazovanje.

Zanimljive su i promjene u potrošačkoj korpi’osnovnih’ namirnica. Na globalnoj su se razini kao najpopularniji proizvodi tokom krize pokazali brašno, jaja, mliječni proizvodi, riža, šećer, voće i povrće te lijekovi bez recepta i osnovni higijenski artikli (sapuni, šamponi, toaletni papir i proizvodi za njegu usne šupljine). To se odrazilo i na lokalne obrasce potrošnje, pa su prodaja brašna, riže, pekarskih proizvoda, sapuna i toaletnog papira zabilježili vrtoglav rast. Osim toga, proizvodi kojih su se potrošači u najvećoj mjeri odrekli tokom ove krize uključuju sokove, sportske napitke, flaširanu vodu, slatkiše, grickalice u obliku pločica i žvakaće gume. Za razliku od trgovaca na malo, koji prodaju osnovne proizvode, trgovci na malo s neosnovnim proizvodima su se suočili s poteškoćama, a to se vidi iz pada prodaje tokom marta i aprila. Izgledno je da će trgovci na malo s neosnovnim proizvodima ostati u nepovoljnom položaju, čak i nakon oporavka ukupne široke potrošnje. Osim toga, pokazalo se da su takvi trgovci znatno ranjiviji tijekom recesije.

Potrošači pokazuju manjak pouzdanja: više od 80 posto potrošača anketiranih širom Europe vjeruje kako je recesija neizbježna. Dakle, čak i ako se uspije zauzdati širenje bolesti COVID-19, ta je pandemija već ostavila neizbrisive posljedice na privredu i uobičajne obrasce potrošnje.

Prema nalazima BCG-ove ankete, većina potrošača očekuje kako će proći najmanje godinu dana dok se potrošnja u sektorima usluga putovanja i turizma ne vrati na staro, dok će potrošnja na svakodnevne aktivnosti trebati tek nekoliko sljedećih mjeseci za oporavak. Nadalje, potrošači očekuju uvođenje određenih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, prije nego odluče na bilo kakvo putovanje, poput mjerenja tjelesne temperature, protuvirusnog čišćenja između vožnji ili letova, zaštitne opreme i društvenog distanciranja (prazno središnje sjedalo). Jedna od mjera o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori jest i uvođenje obveznih zdravstvenih potvrda za sve putnike. Čini se kako se, barem u tom slučaju, potrošačka stajališta već mijenjaju u trajnu prilagodbu, a time nameću i novo uobičajno stanje pružateljima usluga.

Strah od fizičkog kontakta prisutan kod više od 40 posto ljudi. Iako možemo vidjeti kako Kina već bilježi određeni oporavak, i dalje je prisutna prilična neizvjesnost oko budućih događanja i povratka na staro, uglavnom zahvaljujući očitom riziku od višekratnih valova zaraze. Najviše se ističu društveno distanciranje i promjene u rutini, s obzirom na to da je više od 40 posto potrošača istaknulo kako će im biti teško vratiti se na staro, posebno kada je riječ o osjećaju ugode u bliskom kontaktu s drugima. Nadalje, europski potrošači naveli su kako uglavnom uživaju u aktivnostima kojima su se počeli baviti tokom izolacije (kuhanje i virtualno obrazovanje) te kako im nedostaju aktivnosti kojima se nisu bavili (putovanja, zabava izvan kuće i odlasci u restorane).

Najviše podijeljenih osjećaja izazvala je kupovina, kako internetska, tako i ona u fizičkim trgovinama, što ukazuje na veliku vjerovatnost općeg pada osobne potrošnje. Drugim riječima, imat ćemo potpuno drugačije potrošače, a svaka će kategorija trgovine morati poduzeti specifične korake kako bi se potrošači ponovno počeli osjećati ugodno, jednostavnog rješenja neće biti. Mnoga će se nova ponašanja, nastala tokom krize, vjerojatno nastaviti. Pojavit će se i neka nova rješenja za smanjivanje fizičkih kontakata i kontakata tokom putovanja. Nakon ove krize na vodećim će pozicijama biti oni koji ne samo da su se pravovremeno prilagodili novim uobičajnim okolnostima, već i proaktivno oblikuju uočene potrebe i ishode inoviranjem, edukacijom i promotivnim aktivnostima.