Širom Bosne i Hercegovine 1. maj tradicionalno se obilježava praznično, a ove godine će mnogi imati mini godišnji odmor, obzirom da je dan kasnije i Ramazanski bajram, pa su neradni dani 1., 2. i 3. maj. Mnogi će iskoristiti i godišnji odmor, tako da ih radne kolege na poslu mogu očekivati tek u ponedjeljak naredne sedmice.

Međunarodni praznik rada – Prvi maj se obilježava i širom svijeta.

Praznik je ustanovljen kao znak sjećanja na 1. maj 1886. godine kada je nekoliko desetina hiljada radnika izašlo na ulice Čikaga zahtijevajući bolje uslove rada i osmosatno radno vrijeme. Organizatori protesta prethodno su uputili zahtjeve poslodavcima i vlastima tražeći da ih ispune do tog datuma.

Radnici su zahtjeve izrazili u paroli ‘tri osmice’ – po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja.

Kao odgovor, uslijedila je represija, a u sukobima sa policijom bilo je žrtava i ranjenih na obje strane. Sedmorica sindikalnih aktivista osuđena su na smrt.

Drugi kongres Radničke internacionale odlučio je da od 1890. godine širom svijeta Prvog maja budu organizovane masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. vijeka dobilo masovne razmjere.

Širom Bosne i Hercegovine 1. maj tradicionalno se obilježava praznično, a ove godine će mnogi imati mini godišnji odmor, obzirom da je dan kasnije i Ramazanski bajram, pa su neradni dani 1., 2. i 3. maj. Mnogi će iskoristiti i godišnji odmor, tako da ih radne kolege na poslu mogu očekivati tek u ponedjeljak naredne sedmice.

Međunarodni praznik rada – Prvi maj se obilježava i širom svijeta.

Praznik je ustanovljen kao znak sjećanja na 1. maj 1886. godine kada je nekoliko desetina hiljada radnika izašlo na ulice Čikaga zahtijevajući bolje uslove rada i osmosatno radno vrijeme. Organizatori protesta prethodno su uputili zahtjeve poslodavcima i vlastima tražeći da ih ispune do tog datuma.

Radnici su zahtjeve izrazili u paroli ‘tri osmice’ – po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja.

Kao odgovor, uslijedila je represija, a u sukobima sa policijom bilo je žrtava i ranjenih na obje strane. Sedmorica sindikalnih aktivista osuđena su na smrt.

Drugi kongres Radničke internacionale odlučio je da od 1890. godine širom svijeta Prvog maja budu organizovane masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. vijeka dobilo masovne razmjere.