ZAVNOBiH, jedno od najvažnijih poglavlja u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, simbol je obnove državnosti i ravnopravnosti naroda koji dijele ovu zemlju. Međutim, pitanje koliko se o ovom događaju zapravo uči u školama Bosne i Hercegovine otvara važno polje za raspravu o obrazovnom sistemu, podijeljenim narativima i suočavanju s prošlošću.
Različiti programi, različiti narativi
Bosna i Hercegovina ima tri zvanična obrazovna sistema, što se direktno odražava na sadržaj školskih udžbenika. U Federaciji BiH, Republiki Srpskoj i Brčko distriktu koristi se različita literatura, često oblikovana kroz prizmu političkih, nacionalnih i ideoloških interesa. Nažalost, ZAVNOBiH, kao događaj koji slavi zajedništvo, često je marginaliziran ili interpretiran na način koji ne odražava njegov stvarni značaj.
U udžbenicima historije koji se koriste u Federaciji BiH, ZAVNOBiH se najčešće predstavlja kao ključni trenutak za obnovu državnosti BiH. Fokus je na ravnopravnosti naroda i granicama koje su definisane još iz srednjeg vijeka. Međutim, u Republici Srpskoj ovaj događaj dobija znatno manje prostora, a naglasak se stavlja na ulogu AVNOJ-a i širi jugoslavenski kontekst, često minimizirajući važnost autonomnog djelovanja ZAVNOBiH-a.
Nedostatak cjelovite slike
Problem fragmentiranih narativa ogleda se i u tome kako se predstavlja sama ideja zajedničke države. Rezolucija ZAVNOBiH-a, koja jasno naglašava da BiH “nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska”, rijetko se prenosi u cijelosti. Umjesto toga, učenici dobijaju iskrivljenu sliku koja odražava aktuelne političke podjele.
Neki udžbenici potpuno zanemaruju ključne dokumente i imena poput dr. Vojislava Kecmanovića, predsjednika ZAVNOBiH-a, i drugih istaknutih ličnosti tog vremena. Također, važnost ovog zasjedanja u očuvanju granica Bosne i Hercegovine često se ne spominje, ostavljajući učenike bez šireg konteksta događaja.
Mladi bez svjesnosti o zajedničkoj historiji
Rezultati istraživanja nevladinih organizacija i inicijativa poput “Obrazovanje gradi BiH” pokazuju da mladi u Bosni i Hercegovini imaju vrlo ograničeno znanje o ZAVNOBiH-u. Većina srednjoškolaca ne može navesti osnovne činjenice, poput datuma zasjedanja ili njegovih ključnih odluka. Ovo pokazuje koliko je neujednačeno i neadekvatno obrađena ova tema u nastavnim planovima i programima.
Potreba za reformom obrazovnog sistema
Stručnjaci za obrazovanje upozoravaju da je neophodno kreirati cjelovit i objektivan sadržaj o ZAVNOBiH-u, koji će biti dostupan svim učenicima bez obzira na entitet ili kanton. Uvođenje zajedničkog modula o važnim historijskim događajima, poput ZAVNOBiH-a, moglo bi pomoći u jačanju zajedničkog identiteta i razumijevanja među mladima.
Promicanje historijskih činjenica ne znači potiranje različitih identiteta. Naprotiv, prihvatanje zajedničke prošlosti može biti osnova za izgradnju bolje budućnosti. ZAVNOBiH, sa svojom porukom zajedništva, ravnopravnosti i autonomije, idealan je primjer kako se historija može koristiti za građenje mostova umjesto produbljivanja podjela.
Dan državnosti BiH, koji se temelji na odlukama ZAVNOBiH-a, nosi univerzalnu poruku o važnosti zajedničkog života i ravnopravnosti svih naroda. Da bi ova poruka doprijela do novih generacija, potrebno je da ZAVNOBiH zauzme mjesto koje mu pripada u školskim udžbenicima – mjesto koje odražava njegov stvarni značaj za historiju i budućnost Bosne i Hercegovine. Bez ovakvih koraka, mladi će ostati bez svjesnosti o ključnim momentima koji su oblikovali njihovu domovinu.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
