Kantonalna bolnica Zenica, koja se nalazi u kompleksu izgrađenom davne 1959. godine, suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim problemima, nedostatkom opreme i odlaskom medicinskog kadra. Najavljenu izgradnju nove bolnice usporavaju imovinsko-pravni odnosi, jer je presuđeno da je vlasnik kompleksa Grad Zenica. U međuvremenu, pacijenti ispaštaju zbog dugih listi čekanja i loših uvjeta.

Doktor Tarik Kapidžić radi na Odjelu za ortopediju i traumatologiju u Kantonalnoj bolnici u Zenici. U ovu zdravstvenu ustanovu došao je 1987. godine. Svjedočio je propadanju zeničke bolnice, kompleksa napravljenog još davne 1959. godine. Iako su kroz godine pravljeni dodatni objekti, vršene određene adaptacije, dogradnje, opremanja, značajnijih investicija, naročito nakon rata, nije bilo.

Na pitanje o uvjetima u ovoj bolnici, dr. Kapidžić kratko odgovara: “Što se tiče uvjeta rada i prostora u Kantonalnoj bolnici Zenica, najbolje bi bilo fino nju minirati, da nje više nema!”

Dr. Kapidžić, koji je ujedno i predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona, potom objašnjava zbog čega bi jedino rješenje bilo izgradnja apsolutno nove bolnice:

“To je građevina iz 1959. godine. Kada je puštena u rad, tad je bila najsavremenija. Ali do danas je ostala takva kakva jeste. Ja sam došao u Kantonalnu bolnicu Zenica 1987. godine. Tada je odjel gdje radim bio u podrumu, prostorima koji su neadekvatni, a i sad je u podrumu! Polovina stolarije je ista kao i 1959. godine, kao i toaleti i instalacije, pacijenti borave u osmokrevetnim sobama, negdje imate jedan WC na odjelu… Mislim da to dovoljno govori da nikad niko nije investirao u Kantonalnu bolnicu Zenica.”

Kantonalna bolnica na gradskom zemljištu

Izgradnja nove zeničke bolnice najavljuje se već neko vrijeme. Nju priželjkuje i zenički gradonačelnik Fuad Kasumović koji za Žurnal opisuje trenutne uvjete u Kantonalnoj bolnici: “Ne d’o Allah nikome!”

A upravo u Kasumoviću i rukovodstvu Gradskog vijeća, menadžment Bolnice Zenica i vlast u Zeničko-dobojskom kantonu vidi krivce što nisu započete aktivnosti na tom projektu.

“Mi smo napravili projektni zadatak za izgradnju nove bolnice i trebali bismo ići u raspisivanje poziva za idejno rješenje. Ali da bi to išlo, trebamo dobiti odluku Gradskog vijeća, koja je izglasana prije tri mjeseca, a nikad nije dostavljena Kantonalnoj bolnici Zenica”, kaže za Žurnal direktor bolnice dr. Tarik Zulović.

Odluka na koju se referiše dr. Zulović jeste Odluka o načinu ustupanja na upravljanje i korištenje objekata i zemljišta kompleksa Kantonalne bolnice Zenica, koju je na svojoj posljednjoj sjednici usvojio prethodni saziv Gradskog vijeća.

Zašto je ova odluka važna? Naime, u decembru 2023. godine Vrhovni sud Federacije presudio je da su zemljište i svi objekti u krugu Kantonalne bolnice Zenica u vlasništvu Grada Zenice, a ne u vlasništvu kantona ili Kantonalne bolnice.

Tako se došlo u situaciju da je Kantonalna bolnica Zenica praktično preko noći postala podstanar, te da se niti jedan projekat ne može realizirati bez saglasnosti Grada Zenice, odnosno gradonačelnika i Gradskog vijeća.

Odluka koju je usvojilo Gradsko vijeće je predviđala povjeravanje na upravljanje kompleksa Kantonalne bolnice, bez naknade.

“Nakon što je završena sjednica Gradskog vijeća, ta usvojena odluka nikada nije potpisana niti objavljena u Službenim novinama. Nije dostavljena ni bolnici, niti kantonu”, kaže za Žurnal premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.

Pivić dodaje da je to očigledno bio jedan predizborni trik:

“Oni ne žele da se bilo šta radi. Ne znam da li se tu radi o nekoj prevari, ali ono što je najvažnije je da je Gradsko vijeće izglasalo tu odluku. Je li riječ o sabotiranju? Očigledno, nema šta drugo biti. Naše opredjeljenje, ove Vlade Zeničko-dobojskog kantona je isključivo nova zgrada bolnice i to nam je jedan od najvećih projekata na kojem ćemo mi raditi. Mi sad imamo u budžetu planirana sredstva, u ovoj godini, za projekat za bolnicu, radi se o idejnom projektu, ali treba nam navedena odluka.”

Je li odluka zakonita?

Da bi se ova odluka mogla poništiti, što bi stvari vratilo na početak, kaže gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tvrdi, Gradsko vijeće je napravilo kardinalnu grešku prilikom usvajanja odluke:

“Kada je imovina u pitanju, i nekretnine, obavezno je mišljenje Pravobranilaštva Grada Zenice. Oni su bez mišljenja Pravobranilaštva požurili, ne znam iz kojeg razloga, i donijeli takvu odluku. Kad je došla odluka do mene, ja sam vidio da nema mišljenje ni stav Pravobranilaštva, i odmah sam kao gradonačelnik, prema ovlaštenjima, uputio dopis Gradskom vijeću sa zahtjevom da ponovo razmotre tu tačku, jer je na nezakonit način donesena. Nema stava Pravobranilaštva Grada Zenice.”

Na pitanje kako odgovara na optužbe da opstruiše procese, odgovara: “Niti ja, niti Gradsko vijeće, apsolutno ništa ne opstruišemo. Vidjet ćemo kakva će nova odluka biti, a ovu odluku moraju poništiti jer je nezakonita.”

Gradi se bolnica, ali privatna

Da se ipak može nešto graditi pokazuje i to što je početkom oktobra u krugu Kantonalne bolnice Zenica upriličeno svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju specijalizirane zdravstvene ustanove za liječenje bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, odnosno Klinike za srce.

Gradonačelnik Kasumović govori da je takva moderna klinika bila neophodna u ovom dijelu države, te da više nisu mogli čekati da viši nivoi vlasti započnu jedan takav projekat.

“Mi smo raspisali javni međunarodni tender, ljudi se javili i dali smo im pravo gradnje. Zemljište i objekat ostaje trajno gradsko, a objekat se nakon određenog vremena mora vratiti u stanju maksimalne opremljenosti Gradu Zenici”, objašnjava Kasumović.

Dalje navodi da se sličan aranžman može napraviti i s Kantonalnom bolnicom Zenica:

“Podržavam da se dodijeli pravo korištenja, ali prijenos vlasništva ne. Zemljište ostaje od građana Zenice i jedino ako ga oni hoće kupiti, Gradsko vijeće bi o tome odlučivalo, a ne ja. A što se tiče prava građenja i korištenja, da moraju plaćati godišnje, to sam ja rekao i stojim iza toga. Međutim, oni traže sve objekte i zemljište, da damo džaba. Nije to moje, to je od građana Zenice. Sve je stvar dogovora, s nama se mogu dogovoriti, mi smo razumni.”

Ispaštaju pacijenti

Dok se čeka da li će se, kada, te na koji način vlastodršci Grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona dogovoriti, najviše ispaštaju pacijenti.

Dr. Tarik Kapidžić, osim lošeg stanja u kojem se nalazi Kantonalna bolnica Zenica, ističe i problem odlaska medicinskog osoblja. Nedavno je, primjera radi, jedina dječija anesteziologinja u Federaciji, a koji je radila u ovoj ustanovi, otišla u inostranstvo. Ocjenjuje da je situacija još i gora nego što to brojke pokazuju, jer se u bh. zdravstvu primjenjuju zastarjeli standardi, a medicinski kadar je star.

“Kadrovska politika je nikakva, ne vodi se nikako, dolazimo u situaciju da pojedine klinike, službe, odjeli jednostavno ostanu bez ključnih ljudi koji idu u penziju, jer se nikad nije vodilo računa o zanavljanju. Ako treba, na primjer, deset hirurga, Zavod zdravstvenog osiguranja će finansirati deset. Ali neće jedanaestog. A vi morate primiti nekoga na specijalizaciju koja traje, na primjer, za ortopediju šest godina. I onda kad završi šest godina specijalizaciju, da bi nešto naučio treba mu najmanje četiri godine. Vi morate deset godina ranije primiti nekoga da zamijeni drugoga koji ide u penziju. Međutim, to se kod nas ne dešava, jer niko neće da finansira tog jedanaestog”, navodi on.

Međutim, direktora Bolnice Zenica dr. Tarika Zulovića to, čini se, ne brine previše: “Ovo što spominju neki odlazak kadra, mi se nosimo s tim, dolazi mlađi kadar, a možemo se pohvaliti da smo vratili i prim. dr. Almira Rošića u našu ustanovu. Bit će još nekoliko ljekara koji će se vratiti ponovo u Kantonalnu bolnicu Zenica.”

Dr. Zulović će ipak priznati da postoje problemi poput toga da u cijeloj bolnici postoji samo jedan aparat za magnetnu rezonancu. Da stvar bude gora, to je jedini ovakav aparat u javnom zdravstvu na području cijelog kantona.

Stoga i ne čudi da ležeći pacijenti na taj pregled čekaju i po 15-ak dana, a ostali od pola godine do godinu. Dešava se, naravno, i da se taj aparat pokvari.

“U kvaru je nedavno bio pet dana, nakon čega smo nastavili s pružanjem usluge. Mi trenutno nemamo mogućnost da stavimo drugi aparat. Nema prostora, a i trebalo bi i kadrovski to riješiti. Postoji problem koji se treba riješiti na drugi način – da se pusti drugim ustanovama da snimaju i da očitavaju magnete.”

Utjecaj politike

To je samo dio problema s kojima se suočava ova zdravstvena ustanova. Postoje problemi i u vezi s održavanjem opreme, nabavkom repromaterijala, listama čekanja, lošim bolničkim uvjetima, pa čak i lošim međuljudskim odnosima unutar bolnice.

Za ovo posljednje u najvećoj mjeri kriva je politika, kaže dr. Tarik Kapidžić: “Od rata je politika apsolutno upetljana u rad zdravstva. Politika postavlja rukovodioce, do toga je došlo da se i načelnici odjela postavljaju politički. Tako da je zdravstvo postalo biro za zapošljavanje stranaka koje su na vlasti.”

Poredi situaciju prije 20-ak godina i danas: “Bilo je prije bolje. Kad je SDA bila najsnažnija, najjača, a SDA je praktično bila sve vrijeme na vlasti, ali kad je najjača bila, nije dirala u struku. Sada se stranački do portira postavljaju kadrovi. Nažalost.”

Njegovo mišljenje ne dijeli direktor dr. Zulović: “Nema politika trenutno neki utjecaj, ne petlja se u struku, ne postavlja načelnike.”

Dok bi se, možda, moglo diskutovati o tome u kojoj mjeri politika utječe na sve procese u zdravstvu, iako godine iza nas dokazuju da politički utjecaj na zdravstvo svakako postoji, ono što je definitivno tačno jeste da ne izostaju politička obećanja.

Kantonalni premijer Nezir Pivić (SDA) opet ističe projekat izgradnje nove bolnice, te obećava i smanjenje listi čekanja:

“Definitivno se mora raditi nova zgrada. Nema tu rekonstrukcije. Ima samo jedan manji dio koji mora biti izdvojen, on će se raditi od EBRD sredstava, da se dovede u najbolju moguću mjeru, a sve drugo se radi iznova. Puno ulažemo u bolnicu, dajemo ogromna sredstva, nabavili smo nove aparate, za narednu godinu smo osigurali da smanjimo te liste čekanja tako što smo osigurali Zavodu zdravstvenog osiguranja oko milion i po maraka dodatnih sredstava da se raspiše poziv čak i privatnim zdravstvenim ustanovama…”

Direktor Kantonalne bolnice posebno se osvrnuo na sredstva EBRD-a.

“Od EBRD-a mi već imamo 10,5 miliona eura koji su nam na raspolaganju i za koje, zbog toga, plaćamo penale. Ne možemo realizovati radi spomenutih imovinsko-pravnih odnosa. A nova bolnica, ne znam kolika bi bila procjena, ali sigurno to je nekih 100.000 kvadrata i to je ogromna cifra”, navodi dr. Tarik Zulović.

Za kraj, dr. Tarik Kapidžić govori kako su pacijenti, iako vrlo nezadovoljni uvjetima i listama čekanja, ipak zadovoljni radom osoblja:

“U suštini, mislim da su pacijenti zadovoljni radom medicinskog osoblja i, vjerujte, sve se ovo održava samo ludom željom i voljom zdravstvenog osoblja da radi taj posao i da pomaže pacijentima.”

Kantonalna bolnica Zenica, koja se nalazi u kompleksu izgrađenom davne 1959. godine, suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim problemima, nedostatkom opreme i odlaskom medicinskog kadra. Najavljenu izgradnju nove bolnice usporavaju imovinsko-pravni odnosi, jer je presuđeno da je vlasnik kompleksa Grad Zenica. U međuvremenu, pacijenti ispaštaju zbog dugih listi čekanja i loših uvjeta.

Doktor Tarik Kapidžić radi na Odjelu za ortopediju i traumatologiju u Kantonalnoj bolnici u Zenici. U ovu zdravstvenu ustanovu došao je 1987. godine. Svjedočio je propadanju zeničke bolnice, kompleksa napravljenog još davne 1959. godine. Iako su kroz godine pravljeni dodatni objekti, vršene određene adaptacije, dogradnje, opremanja, značajnijih investicija, naročito nakon rata, nije bilo.

Na pitanje o uvjetima u ovoj bolnici, dr. Kapidžić kratko odgovara: “Što se tiče uvjeta rada i prostora u Kantonalnoj bolnici Zenica, najbolje bi bilo fino nju minirati, da nje više nema!”

Dr. Kapidžić, koji je ujedno i predsjednik Ljekarske komore Zeničko-dobojskog kantona, potom objašnjava zbog čega bi jedino rješenje bilo izgradnja apsolutno nove bolnice:

“To je građevina iz 1959. godine. Kada je puštena u rad, tad je bila najsavremenija. Ali do danas je ostala takva kakva jeste. Ja sam došao u Kantonalnu bolnicu Zenica 1987. godine. Tada je odjel gdje radim bio u podrumu, prostorima koji su neadekvatni, a i sad je u podrumu! Polovina stolarije je ista kao i 1959. godine, kao i toaleti i instalacije, pacijenti borave u osmokrevetnim sobama, negdje imate jedan WC na odjelu… Mislim da to dovoljno govori da nikad niko nije investirao u Kantonalnu bolnicu Zenica.”

Kantonalna bolnica na gradskom zemljištu

Izgradnja nove zeničke bolnice najavljuje se već neko vrijeme. Nju priželjkuje i zenički gradonačelnik Fuad Kasumović koji za Žurnal opisuje trenutne uvjete u Kantonalnoj bolnici: “Ne d’o Allah nikome!”

A upravo u Kasumoviću i rukovodstvu Gradskog vijeća, menadžment Bolnice Zenica i vlast u Zeničko-dobojskom kantonu vidi krivce što nisu započete aktivnosti na tom projektu.

“Mi smo napravili projektni zadatak za izgradnju nove bolnice i trebali bismo ići u raspisivanje poziva za idejno rješenje. Ali da bi to išlo, trebamo dobiti odluku Gradskog vijeća, koja je izglasana prije tri mjeseca, a nikad nije dostavljena Kantonalnoj bolnici Zenica”, kaže za Žurnal direktor bolnice dr. Tarik Zulović.

Odluka na koju se referiše dr. Zulović jeste Odluka o načinu ustupanja na upravljanje i korištenje objekata i zemljišta kompleksa Kantonalne bolnice Zenica, koju je na svojoj posljednjoj sjednici usvojio prethodni saziv Gradskog vijeća.

Zašto je ova odluka važna? Naime, u decembru 2023. godine Vrhovni sud Federacije presudio je da su zemljište i svi objekti u krugu Kantonalne bolnice Zenica u vlasništvu Grada Zenice, a ne u vlasništvu kantona ili Kantonalne bolnice.

Tako se došlo u situaciju da je Kantonalna bolnica Zenica praktično preko noći postala podstanar, te da se niti jedan projekat ne može realizirati bez saglasnosti Grada Zenice, odnosno gradonačelnika i Gradskog vijeća.

Odluka koju je usvojilo Gradsko vijeće je predviđala povjeravanje na upravljanje kompleksa Kantonalne bolnice, bez naknade.

“Nakon što je završena sjednica Gradskog vijeća, ta usvojena odluka nikada nije potpisana niti objavljena u Službenim novinama. Nije dostavljena ni bolnici, niti kantonu”, kaže za Žurnal premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.

Pivić dodaje da je to očigledno bio jedan predizborni trik:

“Oni ne žele da se bilo šta radi. Ne znam da li se tu radi o nekoj prevari, ali ono što je najvažnije je da je Gradsko vijeće izglasalo tu odluku. Je li riječ o sabotiranju? Očigledno, nema šta drugo biti. Naše opredjeljenje, ove Vlade Zeničko-dobojskog kantona je isključivo nova zgrada bolnice i to nam je jedan od najvećih projekata na kojem ćemo mi raditi. Mi sad imamo u budžetu planirana sredstva, u ovoj godini, za projekat za bolnicu, radi se o idejnom projektu, ali treba nam navedena odluka.”

Je li odluka zakonita?

Da bi se ova odluka mogla poništiti, što bi stvari vratilo na početak, kaže gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tvrdi, Gradsko vijeće je napravilo kardinalnu grešku prilikom usvajanja odluke:

“Kada je imovina u pitanju, i nekretnine, obavezno je mišljenje Pravobranilaštva Grada Zenice. Oni su bez mišljenja Pravobranilaštva požurili, ne znam iz kojeg razloga, i donijeli takvu odluku. Kad je došla odluka do mene, ja sam vidio da nema mišljenje ni stav Pravobranilaštva, i odmah sam kao gradonačelnik, prema ovlaštenjima, uputio dopis Gradskom vijeću sa zahtjevom da ponovo razmotre tu tačku, jer je na nezakonit način donesena. Nema stava Pravobranilaštva Grada Zenice.”

Na pitanje kako odgovara na optužbe da opstruiše procese, odgovara: “Niti ja, niti Gradsko vijeće, apsolutno ništa ne opstruišemo. Vidjet ćemo kakva će nova odluka biti, a ovu odluku moraju poništiti jer je nezakonita.”

Gradi se bolnica, ali privatna

Da se ipak može nešto graditi pokazuje i to što je početkom oktobra u krugu Kantonalne bolnice Zenica upriličeno svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju specijalizirane zdravstvene ustanove za liječenje bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, odnosno Klinike za srce.

Gradonačelnik Kasumović govori da je takva moderna klinika bila neophodna u ovom dijelu države, te da više nisu mogli čekati da viši nivoi vlasti započnu jedan takav projekat.

“Mi smo raspisali javni međunarodni tender, ljudi se javili i dali smo im pravo gradnje. Zemljište i objekat ostaje trajno gradsko, a objekat se nakon određenog vremena mora vratiti u stanju maksimalne opremljenosti Gradu Zenici”, objašnjava Kasumović.

Dalje navodi da se sličan aranžman može napraviti i s Kantonalnom bolnicom Zenica:

“Podržavam da se dodijeli pravo korištenja, ali prijenos vlasništva ne. Zemljište ostaje od građana Zenice i jedino ako ga oni hoće kupiti, Gradsko vijeće bi o tome odlučivalo, a ne ja. A što se tiče prava građenja i korištenja, da moraju plaćati godišnje, to sam ja rekao i stojim iza toga. Međutim, oni traže sve objekte i zemljište, da damo džaba. Nije to moje, to je od građana Zenice. Sve je stvar dogovora, s nama se mogu dogovoriti, mi smo razumni.”

Ispaštaju pacijenti

Dok se čeka da li će se, kada, te na koji način vlastodršci Grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona dogovoriti, najviše ispaštaju pacijenti.

Dr. Tarik Kapidžić, osim lošeg stanja u kojem se nalazi Kantonalna bolnica Zenica, ističe i problem odlaska medicinskog osoblja. Nedavno je, primjera radi, jedina dječija anesteziologinja u Federaciji, a koji je radila u ovoj ustanovi, otišla u inostranstvo. Ocjenjuje da je situacija još i gora nego što to brojke pokazuju, jer se u bh. zdravstvu primjenjuju zastarjeli standardi, a medicinski kadar je star.

“Kadrovska politika je nikakva, ne vodi se nikako, dolazimo u situaciju da pojedine klinike, službe, odjeli jednostavno ostanu bez ključnih ljudi koji idu u penziju, jer se nikad nije vodilo računa o zanavljanju. Ako treba, na primjer, deset hirurga, Zavod zdravstvenog osiguranja će finansirati deset. Ali neće jedanaestog. A vi morate primiti nekoga na specijalizaciju koja traje, na primjer, za ortopediju šest godina. I onda kad završi šest godina specijalizaciju, da bi nešto naučio treba mu najmanje četiri godine. Vi morate deset godina ranije primiti nekoga da zamijeni drugoga koji ide u penziju. Međutim, to se kod nas ne dešava, jer niko neće da finansira tog jedanaestog”, navodi on.

Međutim, direktora Bolnice Zenica dr. Tarika Zulovića to, čini se, ne brine previše: “Ovo što spominju neki odlazak kadra, mi se nosimo s tim, dolazi mlađi kadar, a možemo se pohvaliti da smo vratili i prim. dr. Almira Rošića u našu ustanovu. Bit će još nekoliko ljekara koji će se vratiti ponovo u Kantonalnu bolnicu Zenica.”

Dr. Zulović će ipak priznati da postoje problemi poput toga da u cijeloj bolnici postoji samo jedan aparat za magnetnu rezonancu. Da stvar bude gora, to je jedini ovakav aparat u javnom zdravstvu na području cijelog kantona.

Stoga i ne čudi da ležeći pacijenti na taj pregled čekaju i po 15-ak dana, a ostali od pola godine do godinu. Dešava se, naravno, i da se taj aparat pokvari.

“U kvaru je nedavno bio pet dana, nakon čega smo nastavili s pružanjem usluge. Mi trenutno nemamo mogućnost da stavimo drugi aparat. Nema prostora, a i trebalo bi i kadrovski to riješiti. Postoji problem koji se treba riješiti na drugi način – da se pusti drugim ustanovama da snimaju i da očitavaju magnete.”

Utjecaj politike

To je samo dio problema s kojima se suočava ova zdravstvena ustanova. Postoje problemi i u vezi s održavanjem opreme, nabavkom repromaterijala, listama čekanja, lošim bolničkim uvjetima, pa čak i lošim međuljudskim odnosima unutar bolnice.

Za ovo posljednje u najvećoj mjeri kriva je politika, kaže dr. Tarik Kapidžić: “Od rata je politika apsolutno upetljana u rad zdravstva. Politika postavlja rukovodioce, do toga je došlo da se i načelnici odjela postavljaju politički. Tako da je zdravstvo postalo biro za zapošljavanje stranaka koje su na vlasti.”

Poredi situaciju prije 20-ak godina i danas: “Bilo je prije bolje. Kad je SDA bila najsnažnija, najjača, a SDA je praktično bila sve vrijeme na vlasti, ali kad je najjača bila, nije dirala u struku. Sada se stranački do portira postavljaju kadrovi. Nažalost.”

Njegovo mišljenje ne dijeli direktor dr. Zulović: “Nema politika trenutno neki utjecaj, ne petlja se u struku, ne postavlja načelnike.”

Dok bi se, možda, moglo diskutovati o tome u kojoj mjeri politika utječe na sve procese u zdravstvu, iako godine iza nas dokazuju da politički utjecaj na zdravstvo svakako postoji, ono što je definitivno tačno jeste da ne izostaju politička obećanja.

Kantonalni premijer Nezir Pivić (SDA) opet ističe projekat izgradnje nove bolnice, te obećava i smanjenje listi čekanja:

“Definitivno se mora raditi nova zgrada. Nema tu rekonstrukcije. Ima samo jedan manji dio koji mora biti izdvojen, on će se raditi od EBRD sredstava, da se dovede u najbolju moguću mjeru, a sve drugo se radi iznova. Puno ulažemo u bolnicu, dajemo ogromna sredstva, nabavili smo nove aparate, za narednu godinu smo osigurali da smanjimo te liste čekanja tako što smo osigurali Zavodu zdravstvenog osiguranja oko milion i po maraka dodatnih sredstava da se raspiše poziv čak i privatnim zdravstvenim ustanovama…”

Direktor Kantonalne bolnice posebno se osvrnuo na sredstva EBRD-a.

“Od EBRD-a mi već imamo 10,5 miliona eura koji su nam na raspolaganju i za koje, zbog toga, plaćamo penale. Ne možemo realizovati radi spomenutih imovinsko-pravnih odnosa. A nova bolnica, ne znam kolika bi bila procjena, ali sigurno to je nekih 100.000 kvadrata i to je ogromna cifra”, navodi dr. Tarik Zulović.

Za kraj, dr. Tarik Kapidžić govori kako su pacijenti, iako vrlo nezadovoljni uvjetima i listama čekanja, ipak zadovoljni radom osoblja:

“U suštini, mislim da su pacijenti zadovoljni radom medicinskog osoblja i, vjerujte, sve se ovo održava samo ludom željom i voljom zdravstvenog osoblja da radi taj posao i da pomaže pacijentima.”