Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, spontani pobačaj je ekspulzija živo ili mrtvo rođene djece do 22. sedmice trudnoće ili ako je plod težak 500 grama i manje.

Ljekari kažu da spontanim pobačajem završi čak 15-tak posto trudnoća. Posebna kategorija spontanih pobačaja koja zahtijeva posebnu dijagostiku su spontani pobačaji koji se zaredom ponavljaju dva ili tri puta i zovu se habitualni spontani pobačaji, a mogu nastati prije ili nakon uspješno završene trudnoće.

Faktori rizika za nastanak spontanog pobačaja mogu biti: starost majke, to su žene mlađe od 18 i starije od 35 godina, kromozomske abnormalnosti ploda, anatomski poremećaji maternice, poremećen hormonalni status, kao i dijabetes.

Faktor rizika su i infekcije, pa je u cilju prevencije obavezno, a i najlakše, uraditi briseve na bakteriju i gljivicu, chlamydiju, mikoplazmu i ureaplazmu, kao i test na infekciju toksoplazmom.

Ginekolozi ističu da nikako ne treba zaboraviti ni druge faktore kao što su pušenje, alkohol, droge, ali i psihološki problemi.

Ipak, najbolje je prije planirane trudnoće obaviti kontrolne preglede radi otkrivanja eventualnih infekcija, anomalija maternice, endokrinoloških poremećaja, imunoloških poremećaja, izbjegavanja faktora rizika emocionalne i fizičke prirode te prestanak pušenja.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, spontani pobačaj je ekspulzija živo ili mrtvo rođene djece do 22. sedmice trudnoće ili ako je plod težak 500 grama i manje.

Ljekari kažu da spontanim pobačajem završi čak 15-tak posto trudnoća. Posebna kategorija spontanih pobačaja koja zahtijeva posebnu dijagostiku su spontani pobačaji koji se zaredom ponavljaju dva ili tri puta i zovu se habitualni spontani pobačaji, a mogu nastati prije ili nakon uspješno završene trudnoće.

Faktori rizika za nastanak spontanog pobačaja mogu biti: starost majke, to su žene mlađe od 18 i starije od 35 godina, kromozomske abnormalnosti ploda, anatomski poremećaji maternice, poremećen hormonalni status, kao i dijabetes.

Faktor rizika su i infekcije, pa je u cilju prevencije obavezno, a i najlakše, uraditi briseve na bakteriju i gljivicu, chlamydiju, mikoplazmu i ureaplazmu, kao i test na infekciju toksoplazmom.

Ginekolozi ističu da nikako ne treba zaboraviti ni druge faktore kao što su pušenje, alkohol, droge, ali i psihološki problemi.

Ipak, najbolje je prije planirane trudnoće obaviti kontrolne preglede radi otkrivanja eventualnih infekcija, anomalija maternice, endokrinoloških poremećaja, imunoloških poremećaja, izbjegavanja faktora rizika emocionalne i fizičke prirode te prestanak pušenja.