Predsjedavajuća Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata Nada Tešanović zakazala je za danas sjednicu te komisije na kojoj je predviđeno usaglašavanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a u vezi sa Odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Vijeća naroda Republike Srpske u četvrtak, 6. oktobra razmatralo je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a u vezi sa Odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda sa amandmanom i obrazloženjem.

Budući da na sjednici Vijeća naroda nije postignuta saglasnost u pogledu navedenog zakona i da je odbijen amandman bošnjačkog naroda na izmjene i dopune predloženog zakona, u skladu sa postupkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predmet je upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda RS za usaglašavanje zakona, propisa i akata.

U izmjenama zakona usvojenim na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta 14. septembra ove godine, poljoprivredno zemljište u tom entitetu se navodi kao svojina Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 2020. godine kojom je definisano da je poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.

Ustavni sud BiH je tom odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.

Sedam delegata Vijeća naroda RS-a podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.

Uprkos tome Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima bi bilo omogućeno besplatno pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, odnosno mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u “svojini RS”, za općinsko i gradsko poljoprivredno zemljište.

I iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) redovno podsjećaju kako državnom imovinom, uključujući i poljoprivredno zemljište, može raspolagati samo država Bosna i Hercegovine kao titular, u skladu sa zabranom raspolaganja državnom imovinom, te je svako raspolaganje imovinom u suprotnosti s tim ništavno.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 12. aprila ove godine donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

U smislu tog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se: nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovi međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine; poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu kao i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je također Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.

Prema odluci visokog predstavnika “bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona.”

Predsjedavajuća Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata Nada Tešanović zakazala je za danas sjednicu te komisije na kojoj je predviđeno usaglašavanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a u vezi sa Odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Vijeća naroda Republike Srpske u četvrtak, 6. oktobra razmatralo je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a u vezi sa Odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda sa amandmanom i obrazloženjem.

Budući da na sjednici Vijeća naroda nije postignuta saglasnost u pogledu navedenog zakona i da je odbijen amandman bošnjačkog naroda na izmjene i dopune predloženog zakona, u skladu sa postupkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predmet je upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda RS za usaglašavanje zakona, propisa i akata.

U izmjenama zakona usvojenim na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta 14. septembra ove godine, poljoprivredno zemljište u tom entitetu se navodi kao svojina Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 2020. godine kojom je definisano da je poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.

Ustavni sud BiH je tom odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.

Sedam delegata Vijeća naroda RS-a podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.

Uprkos tome Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima bi bilo omogućeno besplatno pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, odnosno mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u “svojini RS”, za općinsko i gradsko poljoprivredno zemljište.

I iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) redovno podsjećaju kako državnom imovinom, uključujući i poljoprivredno zemljište, može raspolagati samo država Bosna i Hercegovine kao titular, u skladu sa zabranom raspolaganja državnom imovinom, te je svako raspolaganje imovinom u suprotnosti s tim ništavno.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 12. aprila ove godine donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

U smislu tog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se: nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovi međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine; poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu kao i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je također Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.

Prema odluci visokog predstavnika “bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona.”