Ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube do 1,3 godine života zbog zagađenja vazduha, koje je direktan uzročnik jednog od pet slučajeva preranih smrti u 19 gradova zapadnog Balkana, izjavila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

Kako je rekla, ukupan broj preranih smrti koje se direktno mogu pripisati zagađenju vazduha u gradovima dostiže skoro 5.000 godišnje, te je neophodno više raditi kako bi se podigla svijest građana o ovom problemu.

Mjere protiv klimatskih promjena, odnosno “zeleni program” za zapadni Balkan, prijeko su potrebne, a mali koraci su takođe bitni – smanjiti upotrebu plastičnih posuda, voditi računa o smeću da bi tako rijeke, planine, polja i šume bile čiste, pravilno odlagati otpad, okrenuti se domaćoj hrani, smanjiti štampanje papira, itd.

Tokom protekle decenije čak je 12 miliona ljudi u Evropi bilo pogođeno poplavama ili sušama, koje su uzrokovale skoro 2.000 slučajeva smrti. zapadni Balkan, a posebno Srbija i Bosna i Hercegovina su to osjetili na sopstvenoj koži 2014. godine kada su katastrofalne poplave odnijele veliki broj života, mnoge ljude ostavile bez domova, uništile usjeve i nanijele ogromnu štetu imovini i infrastrukturi. To su ogromni gubici u ljudskim i finansijskim resursima.

Klimatske promjene su realnost. Ignorisanjem velikih izazova čovječanstva samo zato što vjerujemo da imamo hitnije domaće probleme nećemo izbjeći katastrofe, navode iz RCC-a.

Veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem. Naime, oko 21.000 preranih smrti godišnje može se pripisati zagađenju vazduha iz domaćinstava. Transportni sektor, koji je još jedan veliki izvor emisije CO2, odgovoran je za sedam posto ukupne emisije štetnih gasova u regionu, dok se 13 odsto svih preranih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha povezuje sa sektorom transporta.

“Ako ništa ne poduzmemo protiv klimatskim promjena to će nas još dodatno unazaditi i povećati cijenu boljeg života koju nećemo moći priuštiti. Globalno zagrijavanje u svakom trenutku utiče i mijenja naš okoliš sve učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama. Danas je pogođeno pet odsto evropske populacije, ali će do 2100. godine biti pogođene dvije trećine ili blizu 70 odsto. To uključuje i region Balkana. Klimatskim promjenama ne treba šengenska viza”, istakla je Bregu.

Ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube do 1,3 godine života zbog zagađenja vazduha, koje je direktan uzročnik jednog od pet slučajeva preranih smrti u 19 gradova zapadnog Balkana, izjavila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

Kako je rekla, ukupan broj preranih smrti koje se direktno mogu pripisati zagađenju vazduha u gradovima dostiže skoro 5.000 godišnje, te je neophodno više raditi kako bi se podigla svijest građana o ovom problemu.

Mjere protiv klimatskih promjena, odnosno “zeleni program” za zapadni Balkan, prijeko su potrebne, a mali koraci su takođe bitni – smanjiti upotrebu plastičnih posuda, voditi računa o smeću da bi tako rijeke, planine, polja i šume bile čiste, pravilno odlagati otpad, okrenuti se domaćoj hrani, smanjiti štampanje papira, itd.

Tokom protekle decenije čak je 12 miliona ljudi u Evropi bilo pogođeno poplavama ili sušama, koje su uzrokovale skoro 2.000 slučajeva smrti. zapadni Balkan, a posebno Srbija i Bosna i Hercegovina su to osjetili na sopstvenoj koži 2014. godine kada su katastrofalne poplave odnijele veliki broj života, mnoge ljude ostavile bez domova, uništile usjeve i nanijele ogromnu štetu imovini i infrastrukturi. To su ogromni gubici u ljudskim i finansijskim resursima.

Klimatske promjene su realnost. Ignorisanjem velikih izazova čovječanstva samo zato što vjerujemo da imamo hitnije domaće probleme nećemo izbjeći katastrofe, navode iz RCC-a.

Veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem. Naime, oko 21.000 preranih smrti godišnje može se pripisati zagađenju vazduha iz domaćinstava. Transportni sektor, koji je još jedan veliki izvor emisije CO2, odgovoran je za sedam posto ukupne emisije štetnih gasova u regionu, dok se 13 odsto svih preranih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha povezuje sa sektorom transporta.

“Ako ništa ne poduzmemo protiv klimatskim promjena to će nas još dodatno unazaditi i povećati cijenu boljeg života koju nećemo moći priuštiti. Globalno zagrijavanje u svakom trenutku utiče i mijenja naš okoliš sve učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama. Danas je pogođeno pet odsto evropske populacije, ali će do 2100. godine biti pogođene dvije trećine ili blizu 70 odsto. To uključuje i region Balkana. Klimatskim promjenama ne treba šengenska viza”, istakla je Bregu.