Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu ove godine ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti 8,19 milijardi KM, što je manje za 729 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić rekao je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u tom periodu smanjen za 303 miliona KM, a deficit veći za 1,15 milijardi KM i da u drugom kvartalu ove godine iznosi 6,10 milijardi KM.

“Bosna i Hercegovina najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto proizvoda”, istakao je Ćeranić.

U tom periodu izvoz na tržište EU je smanjen za 465 miliona KM u tekućoj godini. Izvozna struktura na tržište EU ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta, odnosno Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku, dok je istovremeno uvoz povećan sa tih tržišta. Razlog takvog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh. proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.

“Pad izvoza od 8,18 posto, odnosno, pad za 729 miliona KM se na prvi pogled čini da je mnogo, što zapravo i jeste. Međutim, ukoliko se malo dublje analizira, vidi se da taj pad, skoro 90 posto, čine tri proizvoda, odnosno tri tarife. To su električna energija, u iznosu 382 miliona KM pada u odnosu na isti period prethodne godine. Zatim, proizvodi željezo i čelik gdje je pad više od 200 miliona KM, te proizvodi tekstilne industrije – pad više od 70 miliona KM”, pojasnio je Ćeranić.

Naveo je i to da je BiH u vanjskoj trgovini značajno oslonjena na Evropsku uniju, kao najzačajnijeg partnera i da se bilo koje dešavanje na nivou EU apsolutno reflektuje i na BiH.

“Tako imate i situaciju sa strujom. Bili smo svjesni energetske krize, ogromnih cijena električne energije gdje su se cijene kretale i preko 500 eura po MWh. Danas imamo situaciju da je ta cijena tri, četiri i pet puta manja i na osnovu toga imamo kao rezultat i ovo smanjenje od 382 miliona KM kada je riječ o električnoj energiji”, naveo je Ćeranić.

Osvrnuo se, kako je rekao i na neka pozitivna ostvarenja i pokazatelje navodeći rast u sektorima namjenske i farmaceutske industrije, rast za tarife pića i alkohola, zatim rast vezano za izvoz žitarica i pekarskih proizvoda.

“Postoje i neki pozitivni procesi u ovom periodu i smatramo da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka. Sve ključne projekcije na nivou EU, uključujući bruto domaći proizvod, industrijsku proizvodnju, stavljanje inflacije u realne projektovane okvire od dva posto, ukazuju da bi moglo doći do poboljšanja ekonomske aktivnosti na nivou Europske unije, što će zasigurno imati refleksiju i na BiH”, poručio je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako je rekla Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, evidentno je smanjenje izvoza i trend povećanje uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

U prvom polugodištu, zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovakvi rezultati, naglasila je Močević, predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.

Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu ove godine ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti 8,19 milijardi KM, što je manje za 729 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić rekao je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u tom periodu smanjen za 303 miliona KM, a deficit veći za 1,15 milijardi KM i da u drugom kvartalu ove godine iznosi 6,10 milijardi KM.

“Bosna i Hercegovina najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto proizvoda”, istakao je Ćeranić.

U tom periodu izvoz na tržište EU je smanjen za 465 miliona KM u tekućoj godini. Izvozna struktura na tržište EU ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta, odnosno Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku, dok je istovremeno uvoz povećan sa tih tržišta. Razlog takvog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh. proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.

“Pad izvoza od 8,18 posto, odnosno, pad za 729 miliona KM se na prvi pogled čini da je mnogo, što zapravo i jeste. Međutim, ukoliko se malo dublje analizira, vidi se da taj pad, skoro 90 posto, čine tri proizvoda, odnosno tri tarife. To su električna energija, u iznosu 382 miliona KM pada u odnosu na isti period prethodne godine. Zatim, proizvodi željezo i čelik gdje je pad više od 200 miliona KM, te proizvodi tekstilne industrije – pad više od 70 miliona KM”, pojasnio je Ćeranić.

Naveo je i to da je BiH u vanjskoj trgovini značajno oslonjena na Evropsku uniju, kao najzačajnijeg partnera i da se bilo koje dešavanje na nivou EU apsolutno reflektuje i na BiH.

“Tako imate i situaciju sa strujom. Bili smo svjesni energetske krize, ogromnih cijena električne energije gdje su se cijene kretale i preko 500 eura po MWh. Danas imamo situaciju da je ta cijena tri, četiri i pet puta manja i na osnovu toga imamo kao rezultat i ovo smanjenje od 382 miliona KM kada je riječ o električnoj energiji”, naveo je Ćeranić.

Osvrnuo se, kako je rekao i na neka pozitivna ostvarenja i pokazatelje navodeći rast u sektorima namjenske i farmaceutske industrije, rast za tarife pića i alkohola, zatim rast vezano za izvoz žitarica i pekarskih proizvoda.

“Postoje i neki pozitivni procesi u ovom periodu i smatramo da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka. Sve ključne projekcije na nivou EU, uključujući bruto domaći proizvod, industrijsku proizvodnju, stavljanje inflacije u realne projektovane okvire od dva posto, ukazuju da bi moglo doći do poboljšanja ekonomske aktivnosti na nivou Europske unije, što će zasigurno imati refleksiju i na BiH”, poručio je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako je rekla Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, evidentno je smanjenje izvoza i trend povećanje uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

U prvom polugodištu, zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovakvi rezultati, naglasila je Močević, predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.