Duhan ne šteti samo ljudskom zdravlju nego je i prijetnja dobrobiti planeta, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Šteta za okoliš nastaje tijekom cijelog životnog ciklusa duhana zbog krčenja šuma, onečišćenja voda pesticidima i bacanja opušaka”, rekla je Vera Luiza da Costa e Silva iz WHO-a.

Za proizvodnju duhana godišnje se potroši više od 22 milijarde tona vode. Gotovo 84 milijuna tona ugljikova dioksida završi u atmosferi svake godine iz istog razloga. To je 0,2 posto globalne emisije CO2.

Usto, proizvodnja duhana sprečava ekonomski razvoj, kaže WHO.

Duhan ima nizak urod, a zahtijeva više ulaganja od mnogih drugih poljoprivrednih usjeva. Autori izvješća pozivaju se na primjer Zimbavea, gdje na hektaru zemlje uspijeva samo tona duhana, u usporedbi s 19 tona krumpira na istoj površini.

Gotovo pola svjetske proizvodnje duhana je u zemljama u razvoju. Među 10 najvećih proizvođača su siromašne zemlje koje moraju uvoziti hranu, poput Malavija i Zimbabvea.

Duhan ne šteti samo ljudskom zdravlju nego je i prijetnja dobrobiti planeta, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Šteta za okoliš nastaje tijekom cijelog životnog ciklusa duhana zbog krčenja šuma, onečišćenja voda pesticidima i bacanja opušaka”, rekla je Vera Luiza da Costa e Silva iz WHO-a.

Za proizvodnju duhana godišnje se potroši više od 22 milijarde tona vode. Gotovo 84 milijuna tona ugljikova dioksida završi u atmosferi svake godine iz istog razloga. To je 0,2 posto globalne emisije CO2.

Usto, proizvodnja duhana sprečava ekonomski razvoj, kaže WHO.

Duhan ima nizak urod, a zahtijeva više ulaganja od mnogih drugih poljoprivrednih usjeva. Autori izvješća pozivaju se na primjer Zimbavea, gdje na hektaru zemlje uspijeva samo tona duhana, u usporedbi s 19 tona krumpira na istoj površini.

Gotovo pola svjetske proizvodnje duhana je u zemljama u razvoju. Među 10 najvećih proizvođača su siromašne zemlje koje moraju uvoziti hranu, poput Malavija i Zimbabvea.