Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je nakon sastanaka s predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini da je jasno vidi napredak zemlje, ali da su potrebni dodatni rezultati i provođenje reformi.
Von der Leyen je pohvalila je BiH za stopostotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
“Iskazali ste svoju posvećenost evropskom putu. To jedan od razloga što se 2022. postali zemlja kandidat. To je bio veliki poticaj za dalje iskorake, a prošlog decembra je EU donijela historijsku odluku da otvori prestupne pregovore kada vaša zemlja ispuni kriterij za članstvo u dovoljnoj mjeri”.
Dodala je da je BiH zabilježila određen napredak te usvojila važne zakone.
“Pokazali ste da možete ostvarivati rezultate ukoliko vaša zemlja jedinstvena da krene naprijed. Što više rezultata ostvarujete meni više pomažete u izradi izvještaja koji će odraziti taj napredak”, rekla je Von der Leyen.
Zvaničnici su tokom današnjeg razgovora razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan koji je Evropska komisija usvojila u novembru 2023. s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.
U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme. Dodala je da je Evropska unija nekompletna bez Zapadnog Balkana.
“Spomenula sam tokom sastanaka sjajan moto koji imamo u EU a to je ‘ujedinjeni u različitosti’. Vi zaista imate raznolikost, ali ste ujedinjeni u jednom cilju, a to je EU. S te strane, treba iskoristiti vrijeme kako bi se usvojili zakoni koji su vrlo pragmatični. Od mojih prijatelja ste čuli da je ovo ključan trenutak kojeg ne treba propustiti. Velika je ovo prilika za BiH, ali i za EU. Uvjereni smo da je EU nekompletna bez Zapadnog Balkana”, kazala je.
O tome da li BiH treba usvojiti svih 14 prioriteta do marta ili dio njih, kazala je da je potrebno ostvariti što više.
“To je ključna poruka. Komisija vam stoji na raspolaganju da vam pruži podršku. Ovo je moguće ostvariti. Pozivam vas da iskoristite našu podršku kako biste to pokušali ostvariti”.
Posjeta evropskih zvaničnika je uslijedila nakon odluke Evropskog vijeća u decembru 2023. o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom onda kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće je također pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. u cilju donošenja odluke.
Posjeta ima za cilj ohrabriti vlasti u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu priliku i intenziviraju napore kako bi do marta 2024. godine ostvarili neophodan napredak po 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Osim toga, posjeta je prilika i za diskusiju o mogućnostima koje nudi Plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan.
Krišto: BiH treba činiti sve kako bi izbjegla intervencije i nametanja rješenja od međunarodne zajednice
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je kako vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju činiti sve da izbjegnu intervencije i nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice.
Naglasila je kako prisustvo visoke delegacije svjedoči o važnosti događaja u Bosni i Hercegovini i da je to vid dobre suradnje, ali i potpore među evropskim partnerima. Kazala je kako je na sastanku informirala šta je urađeno u prethodnom periodu, napominjući da će 25. januara biti godina dana od potvrde sadašnjeg saziva Vijeća ministara BiH.
Kazala je da je održano 59 sjednica Vijeća ministara i usvojeno više od 1.500 različitih materijala koji se odnose na oblast vladavine prava, pravosuđa, ljudskih prava, borbe protiv korupcije i kriminala, usklađivanja stavova Bosne i Hercegovine sa vanjskim i sigurnosnim stavovima Evropske unije.
“Naravno, mogu vas izvijestiti, to je prepoznato u mišljenju Evropske komisije, kako je Bosna i Hercegovina u protekloj godini imala 100 posto usklađenost vanjske politike sa vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije“, kazala je Krišto, napominjući kako je Vijeće ministara bilo fokusirano na rad po ispunjavanju 8 plus 1 uvjeta i 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Dodala je da je od 13 prijedloga zakona koje je uputilo Vijeće ministara BiH, šest usvojeno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i stupilo na snagu. Prema riječima Krišto, Vijeće ministara u ovom trenutku je fokusirano na donošenje budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2024.
Naglasila je kako očekuju od Europske unije kao ključnog partnera da nastavi podržavati procese koji će BiH dovesti do unutrašnjeg dijaloga i konsenzusa, kako je kazala, o najvažnijim temama u BiH, među kojima je i izborno zakonodavstvo.
“Želim takođe kazati da apsolutno trebamo činiti sve da izbjegnemo intervencije, zapravo i nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice, koje bi doista mogle donijeti ili, mogu kazati, narušiti određene odnose kako unutar same koalicije, tako i funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine odnosno“, kazala je Krišto.
Osvrnuvši se na posjetu troje zvaničnika Sarajevu, Krišto je izrazila optimizam u skori napredak BiH na putu u EU.
„Željela bih na kraju kazati da mi ovo sve skupa daje jednu snagu i jedan optimizam i uvjerenje, da čvrsto vjerujem da vrijeme koje je pred nama, a to je treći mjesec, znači do sastanka Evropskog vijeća, da ćemo dobiti točan početak otvaranja pregovora, jer uvjerena sam da će to biti temeljem našeg rada i odgovornosti, uvjerena da put u Evropsku uniju nije lak, ali da mi dijalogom, našim opredjeljenjem, usmjerenosti i našom posvećenosti ka ostvarenju našeg najvažnijeg vanjsko-političkog cilja, ćemo doći na ovakav način“, zaključila je Krišto.
Plenković: Hrvatska je najveći zagovaratelj ubrzanja članstva BiH u EU
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska godinama najsnažniji, najčvršći, najveći zagovoratelj i prijatelj Bosne i Hercegovine kada je riječ o ubrzanju njenog članstva u Evropskoj uniji.
Plenković je naveo da njihov današnji posjet služi kao poticaj prije svega Vijeću ministara BiH, ali i Parlamentarnoj skupštini BiH da u sljedećim sedmicama donese određene zakone, da poduzme određene reformske napore kako bi dali argumente Evropskoj komisiji i predsjednici Leyen da u svom izvještaju koje će pripremiti za šefove države i vlada, koji će se sastati u Briselu 21. i 22. marta, stvori preduslove da se postigne koncezus među 27 država članica o otvaranju pregovora sa BiH.
Dodao je da su se u protekle dvije godine desile velike pomjene kada je riječ o politici proširenja, te da promijenjeni kontekst, pa i metodologija pregovora daje šansu Bosni i Hercegovini da uhvati korak sa drugim zemljama jugoistoka Evrope.
– Moj je dojam da ćemo u sljedećim tjednima uz potporu svih nas, ali prije svega uz političko preuzimanje odgovornosti i identificiranje svih aktera u političkom životu BiH, a osobito vladajuće koalicije, dobiti upravo one argumente da ta odluka u ožujku bude i donesena – naglasio je Planković.
Napomenuo je da će, ako se propusti mart, vjerovatno biti propuštena cijela ova godina u pogledu donošenja pozitivnih odluka o BiH.
Rutte: Nema nikakvih prečica, moramo biti sigurni da BiH ostvaruje rezultate
Premijer Nizozemske Mark Rutte izjavio je danas u Sarajevu da je prije otvaranja pregovora neophodan suštinski napredak Bosne i Hercegovine u vezi s 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i da je pred zemljom još puno posla.
Rutte je izjavio da su sastanci s predstavnicima vlasti u BiH dali široku sliku prilika i stanja u BiH kontekstu evropskog puta i narednih koraka.
“Nizozemska i Bosna i Hercegovina uživaju snažne dugogodišnje veze. Imamo zajedničku istoriju sa jednom mračnom stranicom koja je stvorila ipak jednu neraskidivu vezu između svih nas. Stranica na koju se uvijek moramo vraćati, nešto čega se uvijek moramo sjećati i čuti glasove onih koji nažalost više nisu u prilici da nam se obrate”, rekao je Rutte.
Dodao je da je ovo i u interesu EU-a, da zemlje kandidati budu što snažnije i prosperitetnije. Također je naglasio da se proces pridruživanja ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata.
“Reforme su neodvojiv dio ovog procesa. Ako pogledamo sadašnje stanje, mislim da moramo biti iskreni i reći da je još puno posla ostalo za BiH prije nego što zemlja postigne potrebni stepen ispunjenosti uslova za dalje korake. Potreban je suštinski napredak po, sad već slavnom popisu 14 ključnih prioriteta, prije nego što dođemo do naredne faze otvaranja pregovora”, rekao je Rutte.
Nizozemska se prošle godine protivila otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a na pitanje novinara da li će kao premijer te zemlje promijeniti mišljenje, Rutte je rekao da još uvijek nije spreman.
“Što se tiče Nizozemske, cijeli proces mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterija, na ostvarivanju rezultata. Nema nikakvih prečica. Moramo biti apsolutno sigurni da BiH ostvaruje rezultate u oblasti vladavine prava, sprečavanju sukoba interesa, sporazuma sa Fronexom. Jako je puno posla u narednih šest sedmica ako želimo da u martu imamo pozitivnu odluku o otvaranju pregovora, tako da u ovom trenutku nisam spreman, ali me današnji sagovornici uvjeravaju da se na tome radi i to jeste ohrabrenje, ali moramo vidjeti hoće li se to desiti. Stojimo na raspolaganju da pružimo podršku, ali ovo su poprilično veliki i zahtjevni zadaci”, rekao je Rutte.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
