Mujezini koji pozivaju na molitvu s pojačanih zvučnika dugo su bili dio saudijskog identiteta, ali ograničavanje jačine zvuka s džamija među spornim je reformama kojima se želi promijeniti stroga slika muslimanskog kraljevstva.

Saudijska Arabija, dom najsvetijih muslimanskih mjesta, odavno je povezana s krutim islamskim učenjem koji je nadahnuo generacije ekstremista i ostavio naftom bogato kraljevstvo ogrezlo u konzervativizmu.

Međutim, uloga religije suočena je s najvećim promjenama u moderno doba, jer prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, potaknut potrebom za diverzifikacijom naftno ovisne ekonomije, teži liberalizaciji paralelno s energičnim obračunom s političkim protivnicima.

Vlada je prošlog mjeseca naredila da na zvučnicima džamija ograniči jačina zvuka na jednu trećinu svog maksimalnog kapaciteta i da ne emitiraju čitav ezan, pozivajući se na “zabrinutost zbog buke”.

U dijelovima Saudijske Arabije ovaj potez izazvao je online reakciju s hashtagom “Zahtijevamo povratak zvučnika na džamijama” koji je dobio na značaju.

Također je pokrenuo pozive da se zabrani glasna muzika u restoranima, nekada tabu u kraljevini, a sada uobičajena usred napora ka liberalizaciji. Osim toga, džamije se pune u tako velikom broju da su vlasti prisiljene dozvoliti zvučnike onima koji se okupljaju vani.

Međutim, vlasti vjerojatno neće odustati, jer ekonomske reforme za postnaftnu eru imaju prednost nad religijom, kažu analitičari.

– Zemlja ponovo uspostavlja svoje temelje – rekao je Aziz Alghashian, politolog s Univerziteta u Essexu.

– Postaje ekonomski vođena zemlja koja ulaže znatan napor pokušavajući izgledati privlačnije – ili manje zastrašujuće – za investitore i turiste.”

U najznačajnijoj promjeni koja je započela čak i prije uspona princa Mohammeda, Saudijska Arabija je umanjila utjecaj nekadašnje stroge vjerske policije, koja je progonila ljude iz trgovačkih centara da idu i mole se i progone bilo koga ko se miješa sa suprotnim spolom.

U onome što je nekada bilo nezamislivo, neke prodavnice i restorani danas ostaju otvoreni tokom pet dnevnih namaza.

Kako religijska moć opada, vođe podržavaju vladine odluke kojima su se nekad žestoko protivili – uključujući omogućavanje ženama da voze, ponovno otvaranje kina i pružanje pomoći Jevrejima.

Saudijska Arabija revidira školske udžbenike kako bi očistila poznate reference kojima se nemuslimani ocrnjuju kao “svinje” i “majmuni”.

Praksa drugih religija osim islama i dalje je zabranjena u kraljevstvu, ali vladin savjetnik Ali Shihabi nedavno je rekao da su vjerske slobode na listi onoga što liderstvo namjerava trajno dozvoliti.

Vlasti su javno odbacile mogućnost ukidanja apsolutne zabrane alkohola. Međutim više izvora, uključujući diplomate iz Zaljeva, citirali su saudijske zvaničnike kako su na sastancima iza zatvorenih vrata rekli da će se “to postupno dogoditi”.

– Nije pretjerano reći da je Saudijska Arabija ušla u post-vehabijsko doba – rekla je Kristin Diwan iz Instituta država Arapskog zaljeva iz Washingtona.

– Religija više nema pravo veta na ekonomiju, društveni život i vanjsku politiku – dodala je Dwan.

Analitičari tvrde da Saudijska Arabija izgleda okreće leđa globalnim pitanjima koja pogađaju druge muslimane, što bi moglo oslabiti imidž lidera islamskog svijeta.

– U prošlosti je njegova vanjska politika bila vođena islamskom doktrinom da su muslimani poput jednog tijela – kada jedan dio pati, cijelo tijelo na to reagira – rekao je drugi diplomata iz Zaljeva.

– Sada se zasniva na međusobnom nemiješanju: ‘Mi (Saudi) nećemo razgovarati o Kašmiru ili Ujgurima, vi ne govorite o Khashoggiju – dodao je diplomata.

Princ Mohammed, u narodu poznat kao MBS, nastojao se pozicionirati kao prvak “umjerenog” islama, čak iako je njegovu međunarodnu reputaciju ugrozilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. u Istanbulu.

Mujezini koji pozivaju na molitvu s pojačanih zvučnika dugo su bili dio saudijskog identiteta, ali ograničavanje jačine zvuka s džamija među spornim je reformama kojima se želi promijeniti stroga slika muslimanskog kraljevstva.

Saudijska Arabija, dom najsvetijih muslimanskih mjesta, odavno je povezana s krutim islamskim učenjem koji je nadahnuo generacije ekstremista i ostavio naftom bogato kraljevstvo ogrezlo u konzervativizmu.

Međutim, uloga religije suočena je s najvećim promjenama u moderno doba, jer prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, potaknut potrebom za diverzifikacijom naftno ovisne ekonomije, teži liberalizaciji paralelno s energičnim obračunom s političkim protivnicima.

Vlada je prošlog mjeseca naredila da na zvučnicima džamija ograniči jačina zvuka na jednu trećinu svog maksimalnog kapaciteta i da ne emitiraju čitav ezan, pozivajući se na “zabrinutost zbog buke”.

U dijelovima Saudijske Arabije ovaj potez izazvao je online reakciju s hashtagom “Zahtijevamo povratak zvučnika na džamijama” koji je dobio na značaju.

Također je pokrenuo pozive da se zabrani glasna muzika u restoranima, nekada tabu u kraljevini, a sada uobičajena usred napora ka liberalizaciji. Osim toga, džamije se pune u tako velikom broju da su vlasti prisiljene dozvoliti zvučnike onima koji se okupljaju vani.

Međutim, vlasti vjerojatno neće odustati, jer ekonomske reforme za postnaftnu eru imaju prednost nad religijom, kažu analitičari.

– Zemlja ponovo uspostavlja svoje temelje – rekao je Aziz Alghashian, politolog s Univerziteta u Essexu.

– Postaje ekonomski vođena zemlja koja ulaže znatan napor pokušavajući izgledati privlačnije – ili manje zastrašujuće – za investitore i turiste.”

U najznačajnijoj promjeni koja je započela čak i prije uspona princa Mohammeda, Saudijska Arabija je umanjila utjecaj nekadašnje stroge vjerske policije, koja je progonila ljude iz trgovačkih centara da idu i mole se i progone bilo koga ko se miješa sa suprotnim spolom.

U onome što je nekada bilo nezamislivo, neke prodavnice i restorani danas ostaju otvoreni tokom pet dnevnih namaza.

Kako religijska moć opada, vođe podržavaju vladine odluke kojima su se nekad žestoko protivili – uključujući omogućavanje ženama da voze, ponovno otvaranje kina i pružanje pomoći Jevrejima.

Saudijska Arabija revidira školske udžbenike kako bi očistila poznate reference kojima se nemuslimani ocrnjuju kao “svinje” i “majmuni”.

Praksa drugih religija osim islama i dalje je zabranjena u kraljevstvu, ali vladin savjetnik Ali Shihabi nedavno je rekao da su vjerske slobode na listi onoga što liderstvo namjerava trajno dozvoliti.

Vlasti su javno odbacile mogućnost ukidanja apsolutne zabrane alkohola. Međutim više izvora, uključujući diplomate iz Zaljeva, citirali su saudijske zvaničnike kako su na sastancima iza zatvorenih vrata rekli da će se “to postupno dogoditi”.

– Nije pretjerano reći da je Saudijska Arabija ušla u post-vehabijsko doba – rekla je Kristin Diwan iz Instituta država Arapskog zaljeva iz Washingtona.

– Religija više nema pravo veta na ekonomiju, društveni život i vanjsku politiku – dodala je Dwan.

Analitičari tvrde da Saudijska Arabija izgleda okreće leđa globalnim pitanjima koja pogađaju druge muslimane, što bi moglo oslabiti imidž lidera islamskog svijeta.

– U prošlosti je njegova vanjska politika bila vođena islamskom doktrinom da su muslimani poput jednog tijela – kada jedan dio pati, cijelo tijelo na to reagira – rekao je drugi diplomata iz Zaljeva.

– Sada se zasniva na međusobnom nemiješanju: ‘Mi (Saudi) nećemo razgovarati o Kašmiru ili Ujgurima, vi ne govorite o Khashoggiju – dodao je diplomata.

Princ Mohammed, u narodu poznat kao MBS, nastojao se pozicionirati kao prvak “umjerenog” islama, čak iako je njegovu međunarodnu reputaciju ugrozilo ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. u Istanbulu.