Pravobranilaštvo Republike Srpske podnijelo je krivične prijave protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milenka Kajganića te tužilaca Nedima Ćosića, Nives Kanačev, Biljane Golijanin i Gordane Bosiljčić. Ove prijave su podnesene Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske na osnovu zaključka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), uz obrazloženje da su navedeni tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH počinili krivično djelo “Napad na ustavno uređenje” iz člana 278 Krivičnog zakonika Republike Srpske.

NSRS je na posebnoj sjednici 26. februara 2025. godine usvojila zaključke kojima se, između ostalog, konstatuje da je Sud BiH donošenjem presude protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika srušio ustavni poredak BiH, jer je presudio na osnovu odluke “neizabranog stranca Christiana Schmidta”, a ne na osnovu zakona koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH. U zaključcima se navodi da su Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) “vanustavne institucije” i da se njihovo djelovanje na teritoriji Republike Srpske smatra ništavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. marta 2025. godine donio privremenu mjeru kojom je zaustavio primjenu zakona koje je donijela NSRS, a kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji Republike Srpske. Ova odluka je donesena nakon što su član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjedavajući državnog Zastupničkog doma Denis Zvizdić i član kolegija Doma naroda Kemal Ademović uputili apelacije Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Stručnjaci za ustavno pravo ocjenjuju da su odluke NSRS neustavne i da predstavljaju krivično djelo narušavanja ustavnog poretka BiH.

Istrajavanje na neustavnim odlukama u Republici Srpskoj predstavlja napad na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. Ustavnopravni poredak BiH određuju ustavna načela koja proizilaze iz Ustava BiH, te odluke Ustavnog suda BiH. Prema Ustavu BiH, država Bosna i Hercegovina ima supremaciju nad entitetima, a entiteti su dužni pokazivati lojalnost prema državnom nivou vlasti.

Pravobranilaštvo Republike Srpske podnijelo je krivične prijave protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milenka Kajganića te tužilaca Nedima Ćosića, Nives Kanačev, Biljane Golijanin i Gordane Bosiljčić. Ove prijave su podnesene Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske na osnovu zaključka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), uz obrazloženje da su navedeni tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH počinili krivično djelo “Napad na ustavno uređenje” iz člana 278 Krivičnog zakonika Republike Srpske.

NSRS je na posebnoj sjednici 26. februara 2025. godine usvojila zaključke kojima se, između ostalog, konstatuje da je Sud BiH donošenjem presude protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika srušio ustavni poredak BiH, jer je presudio na osnovu odluke “neizabranog stranca Christiana Schmidta”, a ne na osnovu zakona koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH. U zaključcima se navodi da su Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) “vanustavne institucije” i da se njihovo djelovanje na teritoriji Republike Srpske smatra ništavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. marta 2025. godine donio privremenu mjeru kojom je zaustavio primjenu zakona koje je donijela NSRS, a kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji Republike Srpske. Ova odluka je donesena nakon što su član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjedavajući državnog Zastupničkog doma Denis Zvizdić i član kolegija Doma naroda Kemal Ademović uputili apelacije Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Stručnjaci za ustavno pravo ocjenjuju da su odluke NSRS neustavne i da predstavljaju krivično djelo narušavanja ustavnog poretka BiH.

Istrajavanje na neustavnim odlukama u Republici Srpskoj predstavlja napad na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. Ustavnopravni poredak BiH određuju ustavna načela koja proizilaze iz Ustava BiH, te odluke Ustavnog suda BiH. Prema Ustavu BiH, država Bosna i Hercegovina ima supremaciju nad entitetima, a entiteti su dužni pokazivati lojalnost prema državnom nivou vlasti.