Iako mnogi od nas posežu za upotrebom prirodnih zaslađivača izbjegavajući upotrebu šećera, možda to i nije najbolja alternativa.

Posljednje istraživanje ukazuje na to da vještačka sladila u osnovi nisu zdravija od šećera.

Niskokalorični i vještački zaslađivači sve češće se dodaju piću i hrani zbog toga što je prehrambena industrija pod pritiskom da mora smanjiti količinu šećera u svojim proizvodima. Međutim, najnoviji nalazi istraživača ukazuju na to da možda ove zamjene za šećer neće pomoći ljudima da smanje težinu i sugerišu da nema dovoljno dokaza o njihovoj sigurnosti.
 
“Nismo došli do bilo kakvih konkretnih dokaza koji bi mogli jasno upućivati na zdravstvene koristi od vještačkih zaslađivača, tako da potencijalna šteta od njih nije isključena”, kaže se u tekstu objavljenom u British Medical Journalu.
 
Proizvođači hrane i pića bili su pod pritiskom da smanje količinu šećera u svojim proizvodima kako bi pomogli u borbi protiv gojaznosti. Naime, očekivalo se da će do 2020. godine upotreba šećera biti smanjena za 20 posto, uz smanjenje od pet posto do aprila 2018. godine. Globalna prehrambena industrija nije uspjela postići taj cilj s obzirom na to da je njen uspjeh dva posto. Mnoge kompanije su se odlučile za korištenje umjetnih zaslađivača umjesto šećera, posebno u bezalkoholnim pićima.
 
Istraživanje je uključilo 56 studija, ali su naučnici rekli da je većina tih studija provođena na malim uzorcima i da istraživanje nije dugo trajalo kako bi se došlo do čvrstih zaključaka, prenosi The Guardian.
 
Studije su postavljene tako da se sagledaju različite vrste zaslađivača, mjerenje težine, kontrola šećera u krvi (glikemija), oralno zdravlje, rak, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, raspoloženje i ponašanje kod potrošača. Za većinu njih, nije bilo statističke razlike u gubitku težine ili zdravstvenim koristima odraslih i djece koji su koristili veće doze zaslađivača i onih koji su upotrebljavali male ili nikakve doze.
 
Međutim, naučnici su ipak kazali kako i zaslađivači imaju svoju praktičnu upotrebu. Naime, upotreba zaslađivača je jedan od načina na koji prehrambena industrija može smanjiti količinu šećera u svojim proizvodima i samim tim pomoći ljudima da očuvaju svoju tjelesnu težinu, iako naglašavaju kako ni to nije potvrđeno.
 
“Rekao bih da ne postoje uvjerljivi dokazi o jasnim zdravstvenim koristima u opštoj populaciji kada je riječ o upotrebi zaslađivača. Možda postoji mala korist kada je riječ o očuvanju linije, ali čak ni za to nemamo egzaktne podatke”, rekao je Joerg J. Meerpohl, jedan od autora studije.

Iako mnogi od nas posežu za upotrebom prirodnih zaslađivača izbjegavajući upotrebu šećera, možda to i nije najbolja alternativa.

Posljednje istraživanje ukazuje na to da vještačka sladila u osnovi nisu zdravija od šećera.

Niskokalorični i vještački zaslađivači sve češće se dodaju piću i hrani zbog toga što je prehrambena industrija pod pritiskom da mora smanjiti količinu šećera u svojim proizvodima. Međutim, najnoviji nalazi istraživača ukazuju na to da možda ove zamjene za šećer neće pomoći ljudima da smanje težinu i sugerišu da nema dovoljno dokaza o njihovoj sigurnosti.
 
“Nismo došli do bilo kakvih konkretnih dokaza koji bi mogli jasno upućivati na zdravstvene koristi od vještačkih zaslađivača, tako da potencijalna šteta od njih nije isključena”, kaže se u tekstu objavljenom u British Medical Journalu.
 
Proizvođači hrane i pića bili su pod pritiskom da smanje količinu šećera u svojim proizvodima kako bi pomogli u borbi protiv gojaznosti. Naime, očekivalo se da će do 2020. godine upotreba šećera biti smanjena za 20 posto, uz smanjenje od pet posto do aprila 2018. godine. Globalna prehrambena industrija nije uspjela postići taj cilj s obzirom na to da je njen uspjeh dva posto. Mnoge kompanije su se odlučile za korištenje umjetnih zaslađivača umjesto šećera, posebno u bezalkoholnim pićima.
 
Istraživanje je uključilo 56 studija, ali su naučnici rekli da je većina tih studija provođena na malim uzorcima i da istraživanje nije dugo trajalo kako bi se došlo do čvrstih zaključaka, prenosi The Guardian.
 
Studije su postavljene tako da se sagledaju različite vrste zaslađivača, mjerenje težine, kontrola šećera u krvi (glikemija), oralno zdravlje, rak, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, raspoloženje i ponašanje kod potrošača. Za većinu njih, nije bilo statističke razlike u gubitku težine ili zdravstvenim koristima odraslih i djece koji su koristili veće doze zaslađivača i onih koji su upotrebljavali male ili nikakve doze.
 
Međutim, naučnici su ipak kazali kako i zaslađivači imaju svoju praktičnu upotrebu. Naime, upotreba zaslađivača je jedan od načina na koji prehrambena industrija može smanjiti količinu šećera u svojim proizvodima i samim tim pomoći ljudima da očuvaju svoju tjelesnu težinu, iako naglašavaju kako ni to nije potvrđeno.
 
“Rekao bih da ne postoje uvjerljivi dokazi o jasnim zdravstvenim koristima u opštoj populaciji kada je riječ o upotrebi zaslađivača. Možda postoji mala korist kada je riječ o očuvanju linije, ali čak ni za to nemamo egzaktne podatke”, rekao je Joerg J. Meerpohl, jedan od autora studije.