Vještačka inteligencija i robotika, zahvaljujući filmovima holivudske produkcije i bombastičnim naslovima reklamnog novca gladnih medija, često se povezuju sa vojskom i obavještajnim službama, odnosno primjenama koje će u konačnici dovesti do ljudske patnje i ograničavanja njihovih sloboda.

Stvarnost je, navode stručnjaci, znatno drugačija, a razvoj ove tehnologije mogao bi znatno unaprijediti kvalitet života i pokazati nam put za otkrivanje tajnih koje su nam bile na dohvat ruke.

Profesor Dinko Osmanković sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu potvrđuje da robotika i vještačka inteligencija (AI) doista imaju primjene u vojnim i obavještajnim sferama, ali da one odavno nisu glavna zanimacija inženjera i istraživača u tim oblastima.

U stvarnosti, jedna od najvažnijih primjena ove tehnologije su “care” roboti, koji danas sve više iskorištavaju i potencijale vještačke inteligencije i cloud računarstva za rješavanje problema koji uključuju asistiranje čovjeku, kooperaciju sa njim pa čak i pomaganje starijim ljudima u svakodnevnim aktivnostima.

Jedan od primjera saradnje napredne tehnologije i medicine u svrhu pomaganja ljudima jeste skorašnja objava da će Amazonov digitalni asistent Alexa pomagati bolničarima hitnih služi u SAD-u, kako bi se što prije pronašao način za pomaganje pacijentima. Iako bolničari imaju kvalitetnu obuku, često na terenu moraju provjeravati pravilnike i uputstva, čime se oduzima vrijeme koje se može posvetiti žrtvama. Alexa bi bolničarima trebala asistirati i omogućavati im da se u potpunosti posvete pacijentima, dok ona pretrage vrši za njih.

Primjena u poljoprivredi
Također, već nekoliko godina se događa eksplozija primjene robota u industrijama u kojima to nije bilo moguće ranije. Prije svega se to odnosi na poljoprivredu, gdje kompanije kao što su Husqvarna, LSU i Harvest Automation ulažu mnogo novca za razvoj robota i vještačke inteligencije za primjenu u poljoprivredi, odnosno za otkrivanje rješenja koja nude povećanje prinose, smanjuju troškove proizvodnje hrane, a ne izlažu ljude mukotrpnom poslu i vremenskim uvjetima, kaže stručnjak sarajevskog ETF-a.

Osmanković navodi da se AI danas koristi i razvija u svim oblastima nauke i tehnologije, bilo da je riječ o tržištu dionica ili medicinskoj dijagnostici. Kako kaže, tokom zadnjeg desetljeća su ljudi ogromnu količinu podataka uskladištili na različitim serverima u svijetu, a takva količina podataka je zlatni rudnik informacija koji može pomoći za rješavanje raznih problema – medicinske i genske baze podataka se koriste za poboljšavanje lijekova za razne bolesti, podaci o bankovnim transakcijama se koriste za poboljšavanje sigurnosti istih i tako dalje.

Zbog toga je i teško reći gdje će ova tehnologija imati najveću primjenu obzirom da se već skoro svuda primjenjuje. Ipak, trenutno se istraživanje u oblasti AI najviše povezuje sa kompanijama koje imaju najviše podataka, prije svega sa Googleom, Facebookom, Alibabom i Amazonom. Takve kompanije su prepoznale da mogu poboljšati svoje poslovanje ako iz tih podataka izvuku što je moguće više korisnih informacija što ljudski mozak samostalno teško može izvesti, dodaje.

Zbog sve veće prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom životu, a posebno u segmentu naše sigurnosti i zdravlja, širom svijeta postoje grupe koje se bore protiv takve primjene, što donekle dovodi u pitanje budućnost ove napredne tehnologije.

Vještačka inteligencija i robotika, zahvaljujući filmovima holivudske produkcije i bombastičnim naslovima reklamnog novca gladnih medija, često se povezuju sa vojskom i obavještajnim službama, odnosno primjenama koje će u konačnici dovesti do ljudske patnje i ograničavanja njihovih sloboda.

Stvarnost je, navode stručnjaci, znatno drugačija, a razvoj ove tehnologije mogao bi znatno unaprijediti kvalitet života i pokazati nam put za otkrivanje tajnih koje su nam bile na dohvat ruke.

Profesor Dinko Osmanković sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu potvrđuje da robotika i vještačka inteligencija (AI) doista imaju primjene u vojnim i obavještajnim sferama, ali da one odavno nisu glavna zanimacija inženjera i istraživača u tim oblastima.

U stvarnosti, jedna od najvažnijih primjena ove tehnologije su “care” roboti, koji danas sve više iskorištavaju i potencijale vještačke inteligencije i cloud računarstva za rješavanje problema koji uključuju asistiranje čovjeku, kooperaciju sa njim pa čak i pomaganje starijim ljudima u svakodnevnim aktivnostima.

Jedan od primjera saradnje napredne tehnologije i medicine u svrhu pomaganja ljudima jeste skorašnja objava da će Amazonov digitalni asistent Alexa pomagati bolničarima hitnih služi u SAD-u, kako bi se što prije pronašao način za pomaganje pacijentima. Iako bolničari imaju kvalitetnu obuku, često na terenu moraju provjeravati pravilnike i uputstva, čime se oduzima vrijeme koje se može posvetiti žrtvama. Alexa bi bolničarima trebala asistirati i omogućavati im da se u potpunosti posvete pacijentima, dok ona pretrage vrši za njih.

Primjena u poljoprivredi
Također, već nekoliko godina se događa eksplozija primjene robota u industrijama u kojima to nije bilo moguće ranije. Prije svega se to odnosi na poljoprivredu, gdje kompanije kao što su Husqvarna, LSU i Harvest Automation ulažu mnogo novca za razvoj robota i vještačke inteligencije za primjenu u poljoprivredi, odnosno za otkrivanje rješenja koja nude povećanje prinose, smanjuju troškove proizvodnje hrane, a ne izlažu ljude mukotrpnom poslu i vremenskim uvjetima, kaže stručnjak sarajevskog ETF-a.

Osmanković navodi da se AI danas koristi i razvija u svim oblastima nauke i tehnologije, bilo da je riječ o tržištu dionica ili medicinskoj dijagnostici. Kako kaže, tokom zadnjeg desetljeća su ljudi ogromnu količinu podataka uskladištili na različitim serverima u svijetu, a takva količina podataka je zlatni rudnik informacija koji može pomoći za rješavanje raznih problema – medicinske i genske baze podataka se koriste za poboljšavanje lijekova za razne bolesti, podaci o bankovnim transakcijama se koriste za poboljšavanje sigurnosti istih i tako dalje.

Zbog toga je i teško reći gdje će ova tehnologija imati najveću primjenu obzirom da se već skoro svuda primjenjuje. Ipak, trenutno se istraživanje u oblasti AI najviše povezuje sa kompanijama koje imaju najviše podataka, prije svega sa Googleom, Facebookom, Alibabom i Amazonom. Takve kompanije su prepoznale da mogu poboljšati svoje poslovanje ako iz tih podataka izvuku što je moguće više korisnih informacija što ljudski mozak samostalno teško može izvesti, dodaje.

Zbog sve veće prisutnosti vještačke inteligencije u svakodnevnom životu, a posebno u segmentu naše sigurnosti i zdravlja, širom svijeta postoje grupe koje se bore protiv takve primjene, što donekle dovodi u pitanje budućnost ove napredne tehnologije.