Novi podaci iz istraživanja Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi u vezi s antimikrobnom rezistencijom otkrili su da dvanaest posto ispitanika u Bosni i Hercegovini (BiH) koristi antibiotike bez medicinskog recepta.

Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52% u poređenju sa 23% u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najniži nivo prijavljen od 2009. godine). Također, 53% ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49% smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78% ispitanika je izjavilo da su imali recept za antibiotik, dok je 8% bilo nesigurno kako su dobili antibiotike.

Pomenuto istraživanje obuhvatilo je 8.221 ispitanika iz 14 država članica u Evropskoj regiji SZO-a, uključujući BiH, kao i Albaniju, Armeniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Republiku Moldaviju, Tadžikistan, Tursku i Uzbekistan. U istraživanju je učestvovalo ukupno 1.055 ispitanika iz BiH, što ovo istraživanje čini prvim te vrste u regiji.

“Naši nalazi ilustriraju nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju u vezi sa nepravilnom upotrebom antibiotika, što može dovesti do infekcija koje je teško ili čak nemoguće liječiti. Još uvijek je dug put pred nama kako bismo usporili brzo širenje bakterija otpornih na liječenje, što postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju na globalnom nivou. Zemlje moraju hitno pokrenuti ciljane kampanje podizanja svijesti koje će doprijeti do ljudi, zajednica i zdravstvenih radnika”, izjavio je dr Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO-a za Evropu.

Specijalni predstavnik SZO-a u BiH, dr Erwin Cooreman, naglasio je da istraživanje također pokazuje da su zdravstveni radnici, posebno ljekari, najpouzdaniji izvori informacija.

“Ovo pruža jedinstvenu priliku da iskoristimo to povjerenje kako bismo riješili nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju, te osnažili zdravstvene profesionalce da poboljšaju svijest pacijenata i javnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika”, dodao je Cooreman.

Mapa puta o antimikrobnoj rezistenciji za Evropsku regiju SZO-a za period 2023 – 2030, zajedno sa nedavno usvojenom političkom deklaracijom na drugom sastanku na visokom nivou o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) tokom 79. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, poslužit će kao katalizator za hitne i koordinisane akcije u regiji.

Na temelju ovih obaveza, Regionalni ured SZO-a za Evropu ponavlja svoju podršku državama članicama u borbi protiv antimikrobne rezistencije. U tom kontekstu, danas je pokrenuta i godišnja kampanja Svjetske sedmice svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), pod sloganom “Edukacija. Zagovaranje. Djelovanje”, a koja naglaša ključnu potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv AMR-a.

Novi podaci iz istraživanja Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu o znanju, stavovima i ponašanju ljudi u vezi s antimikrobnom rezistencijom otkrili su da dvanaest posto ispitanika u Bosni i Hercegovini (BiH) koristi antibiotike bez medicinskog recepta.

Samoprijavljena potrošnja antibiotika u BiH iznosi 52% u poređenju sa 23% u državama članicama EU/EEA prema istraživanju Eurobarometra (što predstavlja najniži nivo prijavljen od 2009. godine). Također, 53% ispitanika u BiH pogrešno vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, dok 49% smatra da su učinkoviti protiv prehlade. Osim toga, 78% ispitanika je izjavilo da su imali recept za antibiotik, dok je 8% bilo nesigurno kako su dobili antibiotike.

Pomenuto istraživanje obuhvatilo je 8.221 ispitanika iz 14 država članica u Evropskoj regiji SZO-a, uključujući BiH, kao i Albaniju, Armeniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Republiku Moldaviju, Tadžikistan, Tursku i Uzbekistan. U istraživanju je učestvovalo ukupno 1.055 ispitanika iz BiH, što ovo istraživanje čini prvim te vrste u regiji.

“Naši nalazi ilustriraju nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju u vezi sa nepravilnom upotrebom antibiotika, što može dovesti do infekcija koje je teško ili čak nemoguće liječiti. Još uvijek je dug put pred nama kako bismo usporili brzo širenje bakterija otpornih na liječenje, što postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju na globalnom nivou. Zemlje moraju hitno pokrenuti ciljane kampanje podizanja svijesti koje će doprijeti do ljudi, zajednica i zdravstvenih radnika”, izjavio je dr Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO-a za Evropu.

Specijalni predstavnik SZO-a u BiH, dr Erwin Cooreman, naglasio je da istraživanje također pokazuje da su zdravstveni radnici, posebno ljekari, najpouzdaniji izvori informacija.

“Ovo pruža jedinstvenu priliku da iskoristimo to povjerenje kako bismo riješili nedostatke u znanju, stavovima i ponašanju, te osnažili zdravstvene profesionalce da poboljšaju svijest pacijenata i javnosti o pravilnoj upotrebi antibiotika”, dodao je Cooreman.

Mapa puta o antimikrobnoj rezistenciji za Evropsku regiju SZO-a za period 2023 – 2030, zajedno sa nedavno usvojenom političkom deklaracijom na drugom sastanku na visokom nivou o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) tokom 79. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, poslužit će kao katalizator za hitne i koordinisane akcije u regiji.

Na temelju ovih obaveza, Regionalni ured SZO-a za Evropu ponavlja svoju podršku državama članicama u borbi protiv antimikrobne rezistencije. U tom kontekstu, danas je pokrenuta i godišnja kampanja Svjetske sedmice svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), pod sloganom “Edukacija. Zagovaranje. Djelovanje”, a koja naglaša ključnu potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv AMR-a.