Čini se da je Zemlja pod stalnim “napadima s neba” s obzirom da 16.000 kilograma svemirskog materijala svake godine pada na našu planetu, otkrilo je novo istraživanje.

Tim naučnika iz Velike Britanije posjetio je Antarktik u potrazi za meteoritima ili njihovim ostacima kako bi utvrdio koliko često udaraju Zemlju. Rezultati istraživanja pokazali su da se to stalno dešava, jer više od 16.000 kilograma materijala meteorita svake godine padaju na našu planetu, prenosi Russia Today.

Većina svemirskog materijala koji pada na Zemlju je mase između 50 i 100 grama. Na sreću, manji materijali ne mogu prouzrokovati nikakvu štetu našoj planeti, ali veće kvržice mogu stvoriti ozbiljnu štetu, zbog čega su predmet istraživanja stručnjaka. Grupa istraživača u Turskoj čak tvrdi da ima dokaze o prvim vjerodostojnim zapisima o meteoritu koji je nekoga ubio.

Antarktik je središte za pronalaženje meteorita, uglavnom zbog što se više ističu na bijeloj površini. Istraživački tim na čelu sa Geoffom Evattom, matematičarem sa Univerziteta u Manchesteru, pretraživao je područje u blizini planinskog pojasa Shackleton na istoku Antarktika. On je sa svojim timom potom napravio globalnu procjenu stvorivši matematički model koji računa koliko svemirskog materijala pada na Zemlju.

Ovaj model je otkrio nove vrijedne podatke koji će se koristiti u budućim procjenama rizika kada je riječ o većim svemirskim materijalima na Zemlji. Zanimljivo je da je broj udara meteorita na sjevernom i južnom polu tek oko 60 posto onoga što biste očekivali na ekvatoru. To objašnjava zašto su objekti za slučaj izvanrednih stanja, kao što je Globalni sjemenski trezor, sigurniji na većim širinama.

Čini se da je Zemlja pod stalnim “napadima s neba” s obzirom da 16.000 kilograma svemirskog materijala svake godine pada na našu planetu, otkrilo je novo istraživanje.

Tim naučnika iz Velike Britanije posjetio je Antarktik u potrazi za meteoritima ili njihovim ostacima kako bi utvrdio koliko često udaraju Zemlju. Rezultati istraživanja pokazali su da se to stalno dešava, jer više od 16.000 kilograma materijala meteorita svake godine padaju na našu planetu, prenosi Russia Today.

Većina svemirskog materijala koji pada na Zemlju je mase između 50 i 100 grama. Na sreću, manji materijali ne mogu prouzrokovati nikakvu štetu našoj planeti, ali veće kvržice mogu stvoriti ozbiljnu štetu, zbog čega su predmet istraživanja stručnjaka. Grupa istraživača u Turskoj čak tvrdi da ima dokaze o prvim vjerodostojnim zapisima o meteoritu koji je nekoga ubio.

Antarktik je središte za pronalaženje meteorita, uglavnom zbog što se više ističu na bijeloj površini. Istraživački tim na čelu sa Geoffom Evattom, matematičarem sa Univerziteta u Manchesteru, pretraživao je područje u blizini planinskog pojasa Shackleton na istoku Antarktika. On je sa svojim timom potom napravio globalnu procjenu stvorivši matematički model koji računa koliko svemirskog materijala pada na Zemlju.

Ovaj model je otkrio nove vrijedne podatke koji će se koristiti u budućim procjenama rizika kada je riječ o većim svemirskim materijalima na Zemlji. Zanimljivo je da je broj udara meteorita na sjevernom i južnom polu tek oko 60 posto onoga što biste očekivali na ekvatoru. To objašnjava zašto su objekti za slučaj izvanrednih stanja, kao što je Globalni sjemenski trezor, sigurniji na većim širinama.