Višak masnog tkiva nakupljen oko pojasa povezuje se s nizom zdravstvenih tegoba, a po rezultatima zadnjih istraživanja koji su objavljeni u časopisu Neurology, i s manjim volumenom mozga.

Na koji način višak masnog tkiva utječe na funkcioniranje mozga još nije u potpunosti jasno, no s obzirom na to da su ranija istraživanja dovodila u vezu pretilost s neurološkim stanjima, taj utjecaj ni u kojem slučaju nije pozitivan.

“Studije su povezale smanjenje moždanog volumena s lošijim pamćenjem i povećanom opasnošću od razvoja demencije, no zasad znanstvenici ne uspijevaju uvjerljivo povezati na koji način višak masnog tkiva utječe na veličinu mozga”, kazao je glavni autor studije Mark Hamer s engleskog Sveučilišta Loughborough.

Znanstvenici su tijekom studije otkrili obratan suodnos između porasta indeksa tjelesne mase, kao i povećanog omjera pojasa i bokova, i volumena sive mase mozga.

Otprije je poznato da pretilost povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Također je poznato da masno tkivo, osobito ono oko pojasa proizvodi upalne citokine, koji su uz molekule antitijela najznačajniji sekrecijski proizvod stanica imunosnog sustava. Neophodni su za normalno odvijanje svih faza imunosnog odgovora i značajan su faktor regulacije tipa, jačine i duljine imunosne reakcije.

Rezultati studije upućuju na to da višak masnoga tkiva, osobito kada je riječ o kilogramima nakupljenim oko pojasa, šteti zdravlju mozga.

Znanstvenici zaključuju da bi, s obzirom na to da je atrofija sive supstancije rizični faktor za razvoj demencije, jedan od načina smanjenja sve većeg broja dementnih osoba možda moglo biti nastojanje da se u populaciji smanji broj pretilih osoba.

No ne slažu se svi znanstvenici s rezultatima studije, osobito s obzirom na to da težina u godinama koje prethode dijagnozama demencije može oscilirati. Moguće je, tvrde istraživači, da višak masnog tkiva utječe na središnji nervni sustav putem kardiovaskularnog sustava.

U studiji je sudjelovalo oko 10.000 sudionika u dobi od 40 do 70 godina, a “njezini rezultati potiču znanstvenike na daljnja istraživanja o vezi između pretilosti i smanjenja određenih dijelova mozga”, kazao je Hammer.

Višak masnog tkiva nakupljen oko pojasa povezuje se s nizom zdravstvenih tegoba, a po rezultatima zadnjih istraživanja koji su objavljeni u časopisu Neurology, i s manjim volumenom mozga.

Na koji način višak masnog tkiva utječe na funkcioniranje mozga još nije u potpunosti jasno, no s obzirom na to da su ranija istraživanja dovodila u vezu pretilost s neurološkim stanjima, taj utjecaj ni u kojem slučaju nije pozitivan.

“Studije su povezale smanjenje moždanog volumena s lošijim pamćenjem i povećanom opasnošću od razvoja demencije, no zasad znanstvenici ne uspijevaju uvjerljivo povezati na koji način višak masnog tkiva utječe na veličinu mozga”, kazao je glavni autor studije Mark Hamer s engleskog Sveučilišta Loughborough.

Znanstvenici su tijekom studije otkrili obratan suodnos između porasta indeksa tjelesne mase, kao i povećanog omjera pojasa i bokova, i volumena sive mase mozga.

Otprije je poznato da pretilost povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Također je poznato da masno tkivo, osobito ono oko pojasa proizvodi upalne citokine, koji su uz molekule antitijela najznačajniji sekrecijski proizvod stanica imunosnog sustava. Neophodni su za normalno odvijanje svih faza imunosnog odgovora i značajan su faktor regulacije tipa, jačine i duljine imunosne reakcije.

Rezultati studije upućuju na to da višak masnoga tkiva, osobito kada je riječ o kilogramima nakupljenim oko pojasa, šteti zdravlju mozga.

Znanstvenici zaključuju da bi, s obzirom na to da je atrofija sive supstancije rizični faktor za razvoj demencije, jedan od načina smanjenja sve većeg broja dementnih osoba možda moglo biti nastojanje da se u populaciji smanji broj pretilih osoba.

No ne slažu se svi znanstvenici s rezultatima studije, osobito s obzirom na to da težina u godinama koje prethode dijagnozama demencije može oscilirati. Moguće je, tvrde istraživači, da višak masnog tkiva utječe na središnji nervni sustav putem kardiovaskularnog sustava.

U studiji je sudjelovalo oko 10.000 sudionika u dobi od 40 do 70 godina, a “njezini rezultati potiču znanstvenike na daljnja istraživanja o vezi između pretilosti i smanjenja određenih dijelova mozga”, kazao je Hammer.