Muslimani širom Evrope se bore sa zabrinjavajućim porastom rasizma koji je dijelom podstaknut “dehumanizirajućom antimuslimanskom retorikom”, navodi vodeća agencija EU za ljudska prava.

Pokazalo je to istraživanje u kojem je gotovo polovina muslimanskih ispitanika izjavila da su doživjeli diskriminaciju. Istraživanje koje je objavila Agencija EU za temeljna prava (FRA), provedeno je na 9.600 muslimana u 13 država članica te je pokazalo da se rasizam i diskriminacija provlače kroz većinu aspekata njihovih života.

Ljudi su prijavili da su djeca maltretirana u školi, nejednakosti u pristupu mogućnostima za zapošljavanje i predrasude kada je riječ o iznajmljivanju ili kupovini domova.

Iako je istraživanje završeno prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., koji su doveli do žestokih represalija na Gazu, bečka agencija navodi da informacije organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti sugerišu da je broj antimuslimanskih incidenata nastavio rasti otkako je sukob izbio.

“Svjedoci smo zabrinjavajućeg porasta rasizma i diskriminacije muslimana u Evropi”, rekao je direktor agencije Sirpa Rautio.

“Ovo je podstaknuto sukobima na Bliskom istoku, a pogoršava ga dehumanizirajuća antimuslimanska retorika koju vidimo širom kontinenta.”

Nakon napada 7. oktobra, zvaničnici su se trudili da obuzdaju porast zločina iz mržnje usmjerenih na muslimansku i jevrejsku zajednicu, od pokušaja paljenja sinagoge u Berlinu do desetina pisama s prijetnjama i uvredama upućenih muslimanskim vijećima i džamijama u Francuskoj.

FRA je, razgovarajući s muslimanima u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Španiji i Švedskoj, otkrila da je 47% prijavilo da je iskusilo rasizam u pet godina prije 2022., u odnosu na 39% u 2016.

“Ono što vidimo je da se situacija muslimana pogoršava”, rekla je Vida Beresnevičiūtė, koautorica istraživanja.

“Postaje sve komplikovanije živjeti kao musliman u EU.”

Čini se da su stope prijavljene diskriminacije usko povezane sa usponom krajnje desnice. U Austriji, gdje se nacistima osnovana antiimigracijska stranka Sloboda (FPÖ) nedavno pojavila kao stranka s najviše glasova, 71% muslimana prijavilo je nedavna iskustva rasizma.

U susjednoj Njemačkoj, gdje antiimigracijska alternativa za Deutschland stalno raste, 68% je prijavilo diskriminaciju.

U 13 ispitanih država članica, 39% muslimana je prijavilo diskriminaciju na tržištu rada, a 41% radi na poslovima za koje su bili prekvalifikovani.

Trećina ispitanika (35%) izjavila je da su bili spriječeni u kupovini ili iznajmljivanju kuće zbog diskriminacije, u odnosu na 22% u 2016.

“Fenomeni su sveprisutni i postojani”, rekla je Beresnevičiūtė.

“Opseg je ogroman.”

Posljedice ovog rasizma bile su široke i dugotrajne. Vjerovatnije je da će muslimani živjeti u siromaštvu, biti strpani u pretrpane stambene jedinice i 2,5 puta veća vjerovatnoća da će imati privremene ugovore. Ispitanici muslimani imali su tri puta veću vjerovatnoću da će ranije napustiti školu nego opća populacija širom EU.

Posebno su zabrinjavajuća bila iskustva mladih muslimana, rekla je Beresnevičiūtė. Više od polovine muslimana rođenih u Evropi (55%) izjavilo je da su se osjećali rasno diskriminiranim kada su tražili posao u posljednjih pet godina, što sugerira da ih se ne tretira jednako bez obzira što imaju iste jezične sposobnosti i kvalifikacije.

“To je užasno”, rekla je Beresnevičiūtė, koja je napomenula da su mnogi muslimani prijavili “preklapanje” diskriminacije jer su se osjećali ciljano zbog svoje vjere, kao i zbog boje kože i etničkog ili imigrantskog porijekla.

Žene koje nose vjersku odjeću, poput marama, također su prijavile veće stope diskriminacije na tržištu rada. Kada su u pitanju žene između 16 i 24 godine koje nose vjersku odjeću, prijavljena stopa diskriminacije popela se na 58%.

Malo je naizgled smatralo da je korisno prijaviti svoja iskustva, a samo 6% je reklo da je uložilo žalbu ili prijavilo nedavni incident. FRA je pozvala države članice da provedu strože sankcije za diskriminaciju i zločine iz mržnje, kao i da prikupe podatke o jednakosti, uključujući etničko ili rasno porijeklo, kako bi se kreatorima politike omogućilo da postave bolje ciljeve i prate napredak. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, većina zemalja EU ne prikuplja popisne podatke o rasnoj ili etničkoj raznolikosti.

Istraživanje od četvrtka uslijedilo je nakon prošlogodišnjeg izvještaja koji je otkrio da je skoro polovina crnaca ispitanih širom EU prijavila diskriminaciju i julskog istraživanja u kojem su gotovo svi ispitanici Jevreji prijavili nedavna iskustva antisemitizma.

Uzeti zajedno, izvještaji sugeriraju da su “rasizam i rasna diskriminacija trajni fenomen u cijeloj EU i da se njima treba pozabaviti”, rekla je Beresnevičiūtė.

“I da bez posebnih napora ne nestaje.”

Muslimani širom Evrope se bore sa zabrinjavajućim porastom rasizma koji je dijelom podstaknut “dehumanizirajućom antimuslimanskom retorikom”, navodi vodeća agencija EU za ljudska prava.

Pokazalo je to istraživanje u kojem je gotovo polovina muslimanskih ispitanika izjavila da su doživjeli diskriminaciju. Istraživanje koje je objavila Agencija EU za temeljna prava (FRA), provedeno je na 9.600 muslimana u 13 država članica te je pokazalo da se rasizam i diskriminacija provlače kroz većinu aspekata njihovih života.

Ljudi su prijavili da su djeca maltretirana u školi, nejednakosti u pristupu mogućnostima za zapošljavanje i predrasude kada je riječ o iznajmljivanju ili kupovini domova.

Iako je istraživanje završeno prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., koji su doveli do žestokih represalija na Gazu, bečka agencija navodi da informacije organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti sugerišu da je broj antimuslimanskih incidenata nastavio rasti otkako je sukob izbio.

“Svjedoci smo zabrinjavajućeg porasta rasizma i diskriminacije muslimana u Evropi”, rekao je direktor agencije Sirpa Rautio.

“Ovo je podstaknuto sukobima na Bliskom istoku, a pogoršava ga dehumanizirajuća antimuslimanska retorika koju vidimo širom kontinenta.”

Nakon napada 7. oktobra, zvaničnici su se trudili da obuzdaju porast zločina iz mržnje usmjerenih na muslimansku i jevrejsku zajednicu, od pokušaja paljenja sinagoge u Berlinu do desetina pisama s prijetnjama i uvredama upućenih muslimanskim vijećima i džamijama u Francuskoj.

FRA je, razgovarajući s muslimanima u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Španiji i Švedskoj, otkrila da je 47% prijavilo da je iskusilo rasizam u pet godina prije 2022., u odnosu na 39% u 2016.

“Ono što vidimo je da se situacija muslimana pogoršava”, rekla je Vida Beresnevičiūtė, koautorica istraživanja.

“Postaje sve komplikovanije živjeti kao musliman u EU.”

Čini se da su stope prijavljene diskriminacije usko povezane sa usponom krajnje desnice. U Austriji, gdje se nacistima osnovana antiimigracijska stranka Sloboda (FPÖ) nedavno pojavila kao stranka s najviše glasova, 71% muslimana prijavilo je nedavna iskustva rasizma.

U susjednoj Njemačkoj, gdje antiimigracijska alternativa za Deutschland stalno raste, 68% je prijavilo diskriminaciju.

U 13 ispitanih država članica, 39% muslimana je prijavilo diskriminaciju na tržištu rada, a 41% radi na poslovima za koje su bili prekvalifikovani.

Trećina ispitanika (35%) izjavila je da su bili spriječeni u kupovini ili iznajmljivanju kuće zbog diskriminacije, u odnosu na 22% u 2016.

“Fenomeni su sveprisutni i postojani”, rekla je Beresnevičiūtė.

“Opseg je ogroman.”

Posljedice ovog rasizma bile su široke i dugotrajne. Vjerovatnije je da će muslimani živjeti u siromaštvu, biti strpani u pretrpane stambene jedinice i 2,5 puta veća vjerovatnoća da će imati privremene ugovore. Ispitanici muslimani imali su tri puta veću vjerovatnoću da će ranije napustiti školu nego opća populacija širom EU.

Posebno su zabrinjavajuća bila iskustva mladih muslimana, rekla je Beresnevičiūtė. Više od polovine muslimana rođenih u Evropi (55%) izjavilo je da su se osjećali rasno diskriminiranim kada su tražili posao u posljednjih pet godina, što sugerira da ih se ne tretira jednako bez obzira što imaju iste jezične sposobnosti i kvalifikacije.

“To je užasno”, rekla je Beresnevičiūtė, koja je napomenula da su mnogi muslimani prijavili “preklapanje” diskriminacije jer su se osjećali ciljano zbog svoje vjere, kao i zbog boje kože i etničkog ili imigrantskog porijekla.

Žene koje nose vjersku odjeću, poput marama, također su prijavile veće stope diskriminacije na tržištu rada. Kada su u pitanju žene između 16 i 24 godine koje nose vjersku odjeću, prijavljena stopa diskriminacije popela se na 58%.

Malo je naizgled smatralo da je korisno prijaviti svoja iskustva, a samo 6% je reklo da je uložilo žalbu ili prijavilo nedavni incident. FRA je pozvala države članice da provedu strože sankcije za diskriminaciju i zločine iz mržnje, kao i da prikupe podatke o jednakosti, uključujući etničko ili rasno porijeklo, kako bi se kreatorima politike omogućilo da postave bolje ciljeve i prate napredak. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, većina zemalja EU ne prikuplja popisne podatke o rasnoj ili etničkoj raznolikosti.

Istraživanje od četvrtka uslijedilo je nakon prošlogodišnjeg izvještaja koji je otkrio da je skoro polovina crnaca ispitanih širom EU prijavila diskriminaciju i julskog istraživanja u kojem su gotovo svi ispitanici Jevreji prijavili nedavna iskustva antisemitizma.

Uzeti zajedno, izvještaji sugeriraju da su “rasizam i rasna diskriminacija trajni fenomen u cijeloj EU i da se njima treba pozabaviti”, rekla je Beresnevičiūtė.

“I da bez posebnih napora ne nestaje.”