Pred Predstavničkim domom federalnog Parlamenta tokom ovosedmičnog zasjedanja naći će se izmjene i dopune Zakona o prekršajima FBiH.
Cilj je, kako navodi Vlada FBiH, iznaći rješenje po kojem bi se strani državljani koji su počinili prekršaj na teritoriji ovog entiteta “prisilili” na plaćanje novčane kazne i troškova postupka prije napuštanja BiH.
Iz evidencija kantonalnih MUP-ova vidljivo je da vozači automobila sa stranim registarskim tablicama veoma često koriste bh. ceste kao poligon za testiranje brzine svojih ljubimaca, da ne kažemo “divljanje”, čime ugrožavaju vlastiti ali i živote svih koji im se nađu na putu. Većina njih neće platiti kaznu, uprkos tome što su ih registrovali radarski sistemi, neki zato što nisu svjesni da su počinili prekršaj, a drugi jer znaju da ne postoje mehanizmi na osnovu kojih će biti kažnjeni nakon odlaska iz BiH.
Fotografija na uvid
Bahatost ovih vozača najbolje, možda, odslikavaju podaci koje smo dobili od MUP-a Unsko-sanskog kantona. U tom kantonu su samo u prvih osam mjeseci ove godine radarima utvrđeni prekršaji za 72.576 vozila, od čega ih je čak 37.311 sa stranim registarskim oznakama. U procentima, to je 51,41 posto od ukupnog broja evidentiranih prekršaja prekoračenja brzine.
“U istom periodu, vozačima sa stranim registarskim oznakama uručeno je 2.349 prekršajnih naloga za počinjene prekršaje. Napominjemo, prekršajni nalozi su uručeni vozačima za počinjene prekršaje iz ranijeg perioda, s obzirom na to da je prilikom kontrole utvrđeno da su oni ranije počinili prekršaje prekoračenja brzine. Nažalost, moramo konstatirati da je uručenje prekršajnih naloga, a samim tim i naplata kazni od vozača sa vozilima stranih registarskih oznaka vrlo loše, s obzirom na to da se utvrđivanje identiteta i uručenje prekršajnih naloga može izvršiti tek nakon unosa svih činjenica u bazu podataka te naknadnom ponovnom kontrolom navedenih vozila i vozača na teritoriji USK-a”, rekli su u MUP-u USK-a.
U Zeničko-dobojskom kantonu za šest mjeseci registrovano je 11.446 prekršaja prekoračenja brzine. Kako je rečeno u MUP-u, kada bi svi ti vozači platili kazne, naplatilo bi se ukupno 918.600 maraka. Međutim, vjerovatno će samo mali procenat njih to i učiniti.
U Kantonu Sarajevo situacija je, čini se, nešto bolja.
“U periodu januar – juni 2019, na području KS-a stacioniranim uređajima za mjerenje brzine i prolaska vozila na znak crvenog svjetla evidentirano je 4.337 prekršaja počinjenih vozilima stranih registarskih oznaka. U navedenom periodu izdato je 1.011 prekršajnih naloga vozačima. Ukupno su izrečene novčane kazne u visini od 83.730 KM, naplaćeno je 41.865 KM, a u skladu sa članom 23. Zakona o prekršajima FBiH, što podrazumijeva 50 posto iznosa izrečene kazne”, podaci su MUP-a KS-a.
Ukoliko policajci uz pomoć uređaja Sparta i tableta prilikom kontrole utvrde da je vozilom počinjen prekršaj evidentiran radarskim uređajem u KS-u tokom ranijeg perioda, vozaču na licu mjesta izdaju prekršajni nalog i zahtijevaju uplatu kazne u najbližoj pošti ili banci.
“U slučaju kada izrečenu kaznu nije moguće platiti u pošti ili banci, policijski službenik će ponuditi mogućnost plaćanja u najbližoj policijskoj upravi. Lica okrivljena za prekršaj imaju pravo zahtijevati i sudsko odlučivanje pred nadležnim sudom ukoliko to smatraju potrebnim”, kažu u MUP-u KS-a te dodaju da službenici policije imaju mogućnost putem tableta dobiti uvid u fotografiju konkretnog prekršaja na kojoj se nalaze svi elementi koji definišu prekršaj, datum, vrijeme, mjesto prekršaja… te fotografiju predočiti na uvid vozaču.
Vjerovatno bi izdavanje prekršajnih naloga, ali i naplata kazni bila veća da kantoni imaju jedinstvene baze, pa da policija u, recimo, Sarajevu, može utvrditi da je nesavjesni vozač u Bihaću napravio prekršaj.
Što se tiče Republike Srpske, MUP ovog entiteta ima jedinstvenu bazu u kojoj se evidentiraju prekoračenja brzine koja se automatski mjere pomoću mobilnih i stacionarnih radarskih sistema.
“U direktnoj kontroli vozila stranih registarskih oznaka, policijski službenici vrše provjeru u navedenoj aplikaciji, a u slučaju da je vozilo evidentirano u prekršaju i vozač prihvati odgovornost, izdaje mu se prekršajni nalog. Novčanu kaznu plaća odmah u pošti ili banci, a van radnog vremena novac se uz potvrdu deponuje u policijsku stanicu i narednog radnog dana se uplaćuje novčana kazna. U slučaju da vozač ne prihvati odgovornost za evidentirani prekršaj, policijska stanica podnosi zahtjev za hitni prekršajni postupak, vozač se zadržava i predaje nadležnom sudu za prekršaje. U prvih osam mjeseci tekuće godine evidentirano je 11.689 prekršaja počinjenih vozilima stranih registarskih oznaka”, rekla je Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću.
Prekršajni postupak
Vozači koji su jurili bh. putevima i pri tome bili evidentirani radarskim sistemima, bez problema napuštaju našu zemlju, jer Granična policija BiH nema nikakvih nadležnosti za procesuiranje takvih slučajeva. Izuzetak je kada im je izrečena mjera zabrane upravljanja vozilom.
“GPBiH nije organ nadležan za sankcioniranje prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja. Međutim, kada nadležni organi za kontrolu i reguliranje saobraćaja na putevima u BiH vozačima sa inostranom vozačkom dozvolom izreknu zabranu upravljanja vozilom, o tome, između ostalih, obavještavaju i GPBiH. Ukoliko se prilikom graničnih provjera utvrdi da osoba koja ima izrečenu takvu mjeru upravlja motornim vozilom, i time krši mjeru, GPBiH u skladu sa svojim nadležnostima obavještava organ koji je izrekao mjeru s ciljem poduzimanja daljnjih mjera iz njegove nadležnosti”, rekla je glasnogovornica Sanela Dujković.
Izmjene Zakona o prekršajima, ukoliko budu usvojene, omogućiće policijskim službenicima da uhapse osobe osumnjičene za prekršaj. Također, predviđena je mogućnost oduzimanja putnih isprava i drugih identifikacijskih dokumenata osobama za koje postoji opravdana sumnja da bi izlaskom iz države mogle izbjeći plaćanje novčane kazne.
“Sud će rješenje o prekršaju, zajedno sa putnom ispravom ili drugim identifikacijskim dokumentom, odmah, bez odgađanja, dostaviti Službi za poslove sa strancima radi postupanja, na način propisan članom 8. stav (6) Zakona o strancima”, navodi se u jednom od predloženih članova.
Radna grupa koja je radila na izmjenama Zakona smatra da bi predložena izmjena mogla dovesti do efikasnijeg okončanja prekršajnog postupka.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
