Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, to će to sigurno loše uticati na privredu BiH, a doći će i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika, pišu “Nezavisne novine”.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da odlazak radnika nikako nije dobar za privredu BiH.

“Njemačka je prije nekoliko godina imala potrebu za milion i nešto radnika, a sada se to može samo povećavati. Kod nas je već katastrofalno stanje što se tiče radne snaga, a što se tiče dalje liberalizacije, to će postati još gore, bukvalno ćemo se isprazniti”, kazao je Smailbegović.

Dodao je da država ništa ne radi u vezi s tim pitanjem, odnosno, kako kaže, potrebno je da otvori granice za strane radnike.

“Mislim da će ekonomija početi da pada, da će početi da se smanjuje broj radnika, tako da će to biti udar i na budžete i na sve ostalo”, pojasnio je Smailbegović.

Kako je rekao, privrednici će biti prinuđeni da smanjuju broj radnika, što će, kako ističe, biti udar na državu, društvo, na kompletan životni standard stanovnika BiH.

“Sa manjim brojem zaposlenih smanjuju se prometi, bruto nacionalni dohodak, manji su budžeti, ide se u minus sa ekonomijom, to je najgore što se može desiti jednoj državi”, kazao je Smailbegović.

Da za privredu BiH, ali i Republike Srpske, odlazak radnika nije dobar i da će to biti opterećenje smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

“Samo određenje Njemačke da sada poveća taj broj će još više odvući naših radnika na njemačko tržište. Sigurni smo da će otići bolji radnici, odnosno oni radnici sa boljim znanjem, kompetencijama i što će dodatno urušiti kvalitet radnika koji će ostati u Republici Srpskoj”, kazao je Ćorić.

Kako je rekao, trenutno su negativni trendovi u privredi u Republici Srpskoj, ali ističe da se treba nadati da će u narednom periodu doći do oporavaka i stabilizacije.

“Ako se vrati obim proizvodnje na planirane nivoe, a u međuvremenu radnici napuste prostor Republike Srpske, tada će doći do velikog problema”, kazao je Ćorić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je da ga ne čudi to što je Njemačka povećala broj izdatih radnih viza te, kako kaže, to je trend već godinama.

“Sve veća liberalizacija uslova i sve lakši uvoz radne snage za nas znači “izvoz”, odnosno iseljavanje. Naravno, ne znači to automatski da će za toliko povećati broj građana BiH u Njemačkoj, ali sigurno će značajan broj tih dodatnih viza iskoristiti naši građani”, kazao je Gavran.

Dodao je da će domaće vlasti to vjerovatno proslaviti, jer to će značiti priliv više doznaka iz inostranstva, što, kako kaže Gavran, najviše pomaže našem BDP-u, puno više od direktnih stranih ulaganja.

“Jedino bi drastično poboljšanje života u BiH moglo promijeniti ovaj trend, jer onda ne bi bilo toliko važno koliko je lako ili teško iseljavati se ako nema toliko razloga kao danas. A poslodavci se dobrim dijelom nadaju otvaranju tržišta rada za lakši uvoz jeftine radne snage u BiH umjesto da i sami pokušaju zadržati naše građane boljim uslovima”, kazao je Gavran.

Inače, od 1. juna ove godine građani Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživat će povlašten pristup njemačkom tržištu rada. Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”.

Regulativa za zemlje zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

Kako je pojašnjeno iz Ambasade Njemačke, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sistema lutrije. Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

Njemačke ambasade u ovim zemljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

Termin za radnu vizu za Njemačku i zapadni Balkan otvara se 8. maja i traje sedam dana, do 14. maja.

U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija, jer je vrlo jednostavan. Kandidati treba da imaju na umu da se mogu prijaviti samo jednom.

Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu. Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije bit će obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.

Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, to će to sigurno loše uticati na privredu BiH, a doći će i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika, pišu “Nezavisne novine”.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da odlazak radnika nikako nije dobar za privredu BiH.

“Njemačka je prije nekoliko godina imala potrebu za milion i nešto radnika, a sada se to može samo povećavati. Kod nas je već katastrofalno stanje što se tiče radne snaga, a što se tiče dalje liberalizacije, to će postati još gore, bukvalno ćemo se isprazniti”, kazao je Smailbegović.

Dodao je da država ništa ne radi u vezi s tim pitanjem, odnosno, kako kaže, potrebno je da otvori granice za strane radnike.

“Mislim da će ekonomija početi da pada, da će početi da se smanjuje broj radnika, tako da će to biti udar i na budžete i na sve ostalo”, pojasnio je Smailbegović.

Kako je rekao, privrednici će biti prinuđeni da smanjuju broj radnika, što će, kako ističe, biti udar na državu, društvo, na kompletan životni standard stanovnika BiH.

“Sa manjim brojem zaposlenih smanjuju se prometi, bruto nacionalni dohodak, manji su budžeti, ide se u minus sa ekonomijom, to je najgore što se može desiti jednoj državi”, kazao je Smailbegović.

Da za privredu BiH, ali i Republike Srpske, odlazak radnika nije dobar i da će to biti opterećenje smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

“Samo određenje Njemačke da sada poveća taj broj će još više odvući naših radnika na njemačko tržište. Sigurni smo da će otići bolji radnici, odnosno oni radnici sa boljim znanjem, kompetencijama i što će dodatno urušiti kvalitet radnika koji će ostati u Republici Srpskoj”, kazao je Ćorić.

Kako je rekao, trenutno su negativni trendovi u privredi u Republici Srpskoj, ali ističe da se treba nadati da će u narednom periodu doći do oporavaka i stabilizacije.

“Ako se vrati obim proizvodnje na planirane nivoe, a u međuvremenu radnici napuste prostor Republike Srpske, tada će doći do velikog problema”, kazao je Ćorić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je da ga ne čudi to što je Njemačka povećala broj izdatih radnih viza te, kako kaže, to je trend već godinama.

“Sve veća liberalizacija uslova i sve lakši uvoz radne snage za nas znači “izvoz”, odnosno iseljavanje. Naravno, ne znači to automatski da će za toliko povećati broj građana BiH u Njemačkoj, ali sigurno će značajan broj tih dodatnih viza iskoristiti naši građani”, kazao je Gavran.

Dodao je da će domaće vlasti to vjerovatno proslaviti, jer to će značiti priliv više doznaka iz inostranstva, što, kako kaže Gavran, najviše pomaže našem BDP-u, puno više od direktnih stranih ulaganja.

“Jedino bi drastično poboljšanje života u BiH moglo promijeniti ovaj trend, jer onda ne bi bilo toliko važno koliko je lako ili teško iseljavati se ako nema toliko razloga kao danas. A poslodavci se dobrim dijelom nadaju otvaranju tržišta rada za lakši uvoz jeftine radne snage u BiH umjesto da i sami pokušaju zadržati naše građane boljim uslovima”, kazao je Gavran.

Inače, od 1. juna ove godine građani Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživat će povlašten pristup njemačkom tržištu rada. Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”.

Regulativa za zemlje zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

Kako je pojašnjeno iz Ambasade Njemačke, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sistema lutrije. Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

Njemačke ambasade u ovim zemljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

Termin za radnu vizu za Njemačku i zapadni Balkan otvara se 8. maja i traje sedam dana, do 14. maja.

U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija, jer je vrlo jednostavan. Kandidati treba da imaju na umu da se mogu prijaviti samo jednom.

Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu. Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije bit će obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.