8.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Večeras se širom svijeta obilježava Noć vještica, praznik maskiranja i zabave

    Večeras se širom svijeta obilježava Noć vještica, praznik maskiranja i zabave

    Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica ili Halloween. Za ovaj praznik vežu se zabave pod maskama, strašne priče i rezbarenje bundeva.

    Noć vještica se tradicionalno obilježava 31. oktobra noć uoči Svih svetih. Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama, paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.

    Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.

    Stari Kelti su 7. novembra slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

    Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

    Papa Grgur III. u osmom je stoljeću proglasio 1. novembar Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao All Hollow’s Eve, što je kasnije skraćeno u Halloween, tj. Noć vještica.

    Iako je praznik započeo u keltskim regijama Irske, Velike Britanije i Francuske, brzo se proširio na druge dijelove svijeta. Prvim američkim kolonistima u Novoj Engleskoj bilo je zabranjeno slaviti ga iz vjerskih razloga, iako je uživao određenu popularnost u južnim kolonijama. Danas se Noć vještica obilježava širom svijeta.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica ili Halloween. Za ovaj praznik vežu se zabave pod maskama, strašne priče i rezbarenje bundeva.

    Noć vještica se tradicionalno obilježava 31. oktobra noć uoči Svih svetih. Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama, paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.

    Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.

    Stari Kelti su 7. novembra slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

    Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

    Papa Grgur III. u osmom je stoljeću proglasio 1. novembar Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao All Hollow’s Eve, što je kasnije skraćeno u Halloween, tj. Noć vještica.

    Iako je praznik započeo u keltskim regijama Irske, Velike Britanije i Francuske, brzo se proširio na druge dijelove svijeta. Prvim američkim kolonistima u Novoj Engleskoj bilo je zabranjeno slaviti ga iz vjerskih razloga, iako je uživao određenu popularnost u južnim kolonijama. Danas se Noć vještica obilježava širom svijeta.

    Zenica
    overcast clouds
    8.6 ° C
    8.6 °
    8.6 °
    96 %
    2.4kmh
    100 %
    sri
    11 °
    čet
    9 °
    pet
    12 °
    sub
    15 °
    ned
    5 °