Večeras će tradicionalnom seder večerom Jevreji cijelog svijeta početi obilježavati Pesah.

Praznik proljeća obilježava u spomen na spasenje jevrejskog naroda iz egipatskog (misirskog) ropstva čime se simboliše želja svih da budu slobodni. Njime se također obilježava i spomen na dobijanje Tore- Božijih deset zapovijesti.

Seder (red) večera ima praznični, obredni karakter i na njoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu. Trpeza seder večere donosi obilje vrsta hrane, s dubokom porukom i simbolikom. Na njoj je nezaobilazan hljeb bez kvasca budući da su prema predanju Jevreji požurili da napuste Misir, nakon odluke faraona da ih oslobodi. Kako nije bilo vremena da čekaju da naraste, ispekli su tek zamiješen hljeb.

Pesah se slavi osam dana, od kojih su dva prva i posljednja dana puni, a ostala četiri polupraznici. Praznik proljeća se obilježava već više od tri hiljade godina i smatra se jednim od najstarijih praznika.

Večeras će tradicionalnom seder večerom Jevreji cijelog svijeta početi obilježavati Pesah.

Praznik proljeća obilježava u spomen na spasenje jevrejskog naroda iz egipatskog (misirskog) ropstva čime se simboliše želja svih da budu slobodni. Njime se također obilježava i spomen na dobijanje Tore- Božijih deset zapovijesti.

Seder (red) večera ima praznični, obredni karakter i na njoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu. Trpeza seder večere donosi obilje vrsta hrane, s dubokom porukom i simbolikom. Na njoj je nezaobilazan hljeb bez kvasca budući da su prema predanju Jevreji požurili da napuste Misir, nakon odluke faraona da ih oslobodi. Kako nije bilo vremena da čekaju da naraste, ispekli su tek zamiješen hljeb.

Pesah se slavi osam dana, od kojih su dva prva i posljednja dana puni, a ostala četiri polupraznici. Praznik proljeća se obilježava već više od tri hiljade godina i smatra se jednim od najstarijih praznika.