Smatra se da je proces kose koja rano sijedi uzrokovan genetskim faktorima. No, učinak može imati i stres, napominju znanstvenici sa Sveučilišta Alabama, u Birminghamu, (SAD).

Naučnici su naime otkrili da, kad je tijelo pod stresom zbog nekog razloga ili ozbiljnog šoka, dolazi do dvostrukog efekta.

Geni zaduženi za kontrolu hormona stresa potiču promjene u folikulama kose koje proizvode boju. Kad se aktivira imunološki sustav, on također može potaknuti promjene u stanicama folikula kose. Zbog toga onda kosa počinje sijediti.

Naučnici su otkrili vezu između gena koji kontroliraju boju kose i onih gena koji šalju signal tijelu da je vrijeme za borbu protiv infekcije.

Studija objavljena u časopisu PLOS Biology, provedena na miševima, pokazuje da stanice kad su napadnute proizvode interferone. Interferoni omogućuju da stanice prolaze promjene koje ometaju viruse i generalno pojačavaju obranu. Neočekivana usputna pojava aktivacije obrambenog sustava je ta da isključuje stanice koje proizvode boju kose i kože.

Autori studije smatraju kako bi nam otkriće ove povezanosti moglo biti od pomoći u razumijevanju pojave sijede kose. Najvažnije od svega, moći ćemo bolje razumjeti bolesti poput vitiliga, vezanog uz pigmentaciju.

Vitiligo uzrokuje diskoloraciju dijelova kože, a pogađa oko 0.5 do 1 posto populacije. Tvrdnje kako kosa može posijediti doslovno preko noći nisu ipak naučno utemeljene. Cijela ta legenda je krenula od kose Marije Antoanete, koja je navodno posijedila noć prije egzekucije.

Naučnici tvrde da to nije vjerojatno jer nema mehanizama koji bi objasnili na koji bi se način kosa, koja je biološki mrtva, mogla izmijeniti biološkim procesom u tijelu. U slučaju Marije Antoanete je ipak bilo to da joj je kosa i prije toga bila sijeda, ali je na smaknuće morala ipak doći bez perike, prenose mediji.

Smatra se da je proces kose koja rano sijedi uzrokovan genetskim faktorima. No, učinak može imati i stres, napominju znanstvenici sa Sveučilišta Alabama, u Birminghamu, (SAD).

Naučnici su naime otkrili da, kad je tijelo pod stresom zbog nekog razloga ili ozbiljnog šoka, dolazi do dvostrukog efekta.

Geni zaduženi za kontrolu hormona stresa potiču promjene u folikulama kose koje proizvode boju. Kad se aktivira imunološki sustav, on također može potaknuti promjene u stanicama folikula kose. Zbog toga onda kosa počinje sijediti.

Naučnici su otkrili vezu između gena koji kontroliraju boju kose i onih gena koji šalju signal tijelu da je vrijeme za borbu protiv infekcije.

Studija objavljena u časopisu PLOS Biology, provedena na miševima, pokazuje da stanice kad su napadnute proizvode interferone. Interferoni omogućuju da stanice prolaze promjene koje ometaju viruse i generalno pojačavaju obranu. Neočekivana usputna pojava aktivacije obrambenog sustava je ta da isključuje stanice koje proizvode boju kose i kože.

Autori studije smatraju kako bi nam otkriće ove povezanosti moglo biti od pomoći u razumijevanju pojave sijede kose. Najvažnije od svega, moći ćemo bolje razumjeti bolesti poput vitiliga, vezanog uz pigmentaciju.

Vitiligo uzrokuje diskoloraciju dijelova kože, a pogađa oko 0.5 do 1 posto populacije. Tvrdnje kako kosa može posijediti doslovno preko noći nisu ipak naučno utemeljene. Cijela ta legenda je krenula od kose Marije Antoanete, koja je navodno posijedila noć prije egzekucije.

Naučnici tvrde da to nije vjerojatno jer nema mehanizama koji bi objasnili na koji bi se način kosa, koja je biološki mrtva, mogla izmijeniti biološkim procesom u tijelu. U slučaju Marije Antoanete je ipak bilo to da joj je kosa i prije toga bila sijeda, ali je na smaknuće morala ipak doći bez perike, prenose mediji.