Da li će u Bosni i Hercegovini doći do izmjena Krivičnog zakona prema kojim bi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela bila uvedena doživotna kazna zatvora? U Republici Srpskoj u toku su konsultacije pravosudne i akademske zajednice, a nakon što je takav prijedlog stigao od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Kako saznajemo, i Federacija BiH pripremila je izmjene Krivičnog zakona.

Posljednjih nekoliko mjeseci, pa i godina, u Bosni i Hercegovini učestala je praksa da osuđenici koji odsluže kaznu, ponovo čine krivična djela bez adekvatnih sankcija. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od Ministarstva pravde Republike Srpske da izmijeni krivični zakon prema kojem bi za povratnike u činjenju krivičnog djela bila pooštrena kaznena politika. Kako je naveo, za onoga ko je bio presuđen na 5 godina, i ponovo počini krivično djelo, kazna bi se udvostručila, a za one koji to urade treći but bio bi uveden doživotni zatvor. Iz Ministarstva pravde naglašavaju da će biti obavljene konsultacije o eventualnoj izmjeni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

– Ova inicijativa je usmjerena, prije svega, na odvraćanje od ponovnog izvršenja krivičnih djela. Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske će obaviti potrebne konsultacije sa stručnjacima iz pravosudne i akademske zajednice, a svakako i sa članovima radne grupe koja je dala doprinos u kreiranju Krivičnog zakonika Republike Srpske – odgovor je Ministarstva pravde RS.

I Federacija Bosne i Hercegovine pripremila je izmjene i dopune krivičnog zakona o kojima bi, ukoliko dobije pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, već u četvrtak na narednoj sjednici trebala raspravljati Federalna Vlada.

Kako saznajemo, izmjene se ne odnose na uvođenje eventualne doživotne kazne niti na pooštravanje kazni, već je novo zakonsko rješenje usklađeno s međunarodnim aktima, uzimajući u obzir činjenicu da Zakon do sada nije sadržavao te odredbe. Izmjene se odnose konkretno na prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i na zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja.

– Dosadašnja praksa je isključivo pratila princip harmoniziranog pristupa i to konkretno uskalđivanja sa državnim zakonom BiH, tako da u tom dijelu radna grupa nije ni razmatrala, niti joj je u ovoj fazi bilo ovaj predmet usvajanje izmjene koji bi predviđao uvođenje nove vrste kazne, a to je doživotni zatvor.

Inače trenutni krivični zakoni u Bosni i Hercegovini, predviđa kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina, i ona je sasvim dovoljna, poručuje advokat Asim Crnalić, te naglašava da eventualno uvođenje doživotne kazne mora biti harmonizirano na nivou države.

– Bilo bi problematično kada bi Republika Srpska uvela doživotnu kaznu, a Federacija ne bi, onda bi se teorijski moglo postaviti kao model, a kriminalci bi iz RS -a prelazili u Federaciju činiti najteža krivična djela jer je ovdje izostala ta najstrožija ta kazna. Mora u cijeloj državi biti jedisntveni sistm kažnjavanja.

Iako imamo vrlo visok raspon kazni i krivičnih sankcija, dosadašnja politika tih sankcija u bh. pravosuđu znatno je blaža u odnosu na zemlje regije. Stručnjaci ocjenjuju da se uvođenje kazne doživotnog zatvora nije pokazala kao potrebna ni na osnovu kriminaliteta, ni pravosuđa. Inače, doživotna zatvorska kazna sa sobom nosi i složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji.

– Te neke zatvorene norme koje ne dozvoljavaju da se u pojedinčanom slučaju raspravlja na odrđen način, već je sve propisano zakonom može dovesti do određenih problema u praksi. Naša kaznena politika nije možda adekvatna, ali u svakom slučaju insistiranje na povećanju nije nešto što je dobro bez detaljne analize.

U Hrvatskoj i Crnoj Gori maksimalna kazna zatvora je 40 godina, dok u BiH ta kazna iznosi 45 godina za okrutna ubistva. Rusija, Bjelorsuija i Albanija doživotnu kaznu zatvora koriste samo u određenim okolnostima, dok doživotnu kaznu zatvora od bivših jugoslovenskih republika imaju jedino Makedonija i Slovenija. Inače, najduže zatvorske kazne unutar Federacije BiH se izdržavaju u Kazneno popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika.

Da li će u Bosni i Hercegovini doći do izmjena Krivičnog zakona prema kojim bi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela bila uvedena doživotna kazna zatvora? U Republici Srpskoj u toku su konsultacije pravosudne i akademske zajednice, a nakon što je takav prijedlog stigao od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Kako saznajemo, i Federacija BiH pripremila je izmjene Krivičnog zakona.

Posljednjih nekoliko mjeseci, pa i godina, u Bosni i Hercegovini učestala je praksa da osuđenici koji odsluže kaznu, ponovo čine krivična djela bez adekvatnih sankcija. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od Ministarstva pravde Republike Srpske da izmijeni krivični zakon prema kojem bi za povratnike u činjenju krivičnog djela bila pooštrena kaznena politika. Kako je naveo, za onoga ko je bio presuđen na 5 godina, i ponovo počini krivično djelo, kazna bi se udvostručila, a za one koji to urade treći but bio bi uveden doživotni zatvor. Iz Ministarstva pravde naglašavaju da će biti obavljene konsultacije o eventualnoj izmjeni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

– Ova inicijativa je usmjerena, prije svega, na odvraćanje od ponovnog izvršenja krivičnih djela. Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske će obaviti potrebne konsultacije sa stručnjacima iz pravosudne i akademske zajednice, a svakako i sa članovima radne grupe koja je dala doprinos u kreiranju Krivičnog zakonika Republike Srpske – odgovor je Ministarstva pravde RS.

I Federacija Bosne i Hercegovine pripremila je izmjene i dopune krivičnog zakona o kojima bi, ukoliko dobije pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, već u četvrtak na narednoj sjednici trebala raspravljati Federalna Vlada.

Kako saznajemo, izmjene se ne odnose na uvođenje eventualne doživotne kazne niti na pooštravanje kazni, već je novo zakonsko rješenje usklađeno s međunarodnim aktima, uzimajući u obzir činjenicu da Zakon do sada nije sadržavao te odredbe. Izmjene se odnose konkretno na prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i na zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja.

– Dosadašnja praksa je isključivo pratila princip harmoniziranog pristupa i to konkretno uskalđivanja sa državnim zakonom BiH, tako da u tom dijelu radna grupa nije ni razmatrala, niti joj je u ovoj fazi bilo ovaj predmet usvajanje izmjene koji bi predviđao uvođenje nove vrste kazne, a to je doživotni zatvor.

Inače trenutni krivični zakoni u Bosni i Hercegovini, predviđa kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina, i ona je sasvim dovoljna, poručuje advokat Asim Crnalić, te naglašava da eventualno uvođenje doživotne kazne mora biti harmonizirano na nivou države.

– Bilo bi problematično kada bi Republika Srpska uvela doživotnu kaznu, a Federacija ne bi, onda bi se teorijski moglo postaviti kao model, a kriminalci bi iz RS -a prelazili u Federaciju činiti najteža krivična djela jer je ovdje izostala ta najstrožija ta kazna. Mora u cijeloj državi biti jedisntveni sistm kažnjavanja.

Iako imamo vrlo visok raspon kazni i krivičnih sankcija, dosadašnja politika tih sankcija u bh. pravosuđu znatno je blaža u odnosu na zemlje regije. Stručnjaci ocjenjuju da se uvođenje kazne doživotnog zatvora nije pokazala kao potrebna ni na osnovu kriminaliteta, ni pravosuđa. Inače, doživotna zatvorska kazna sa sobom nosi i složenosti u organizaciji zatvorskih jedinica. Tretman i resocijalizacija takvih osuđenika su drugačiji i prilično skuplji.

– Te neke zatvorene norme koje ne dozvoljavaju da se u pojedinčanom slučaju raspravlja na odrđen način, već je sve propisano zakonom može dovesti do određenih problema u praksi. Naša kaznena politika nije možda adekvatna, ali u svakom slučaju insistiranje na povećanju nije nešto što je dobro bez detaljne analize.

U Hrvatskoj i Crnoj Gori maksimalna kazna zatvora je 40 godina, dok u BiH ta kazna iznosi 45 godina za okrutna ubistva. Rusija, Bjelorsuija i Albanija doživotnu kaznu zatvora koriste samo u određenim okolnostima, dok doživotnu kaznu zatvora od bivših jugoslovenskih republika imaju jedino Makedonija i Slovenija. Inače, najduže zatvorske kazne unutar Federacije BiH se izdržavaju u Kazneno popravnom zavodu Zenica koji je specijalizovan za takvu kategoriju zatvorenika.