Zakon o stečaju, čiji je Prijedlog danas utvrdila Vlada FBiH, uređuje predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice njihovog otvaranja i provođenja, reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.

Potpuno novi zakon pripremljen je nakon analize postojećeg rješenja u oblasti provođenja stečajnog postupka i uz uzimanje u obzir svih činjenica koje ukazuju na određene nejasnoće i nepreciznosti u postojećim odredbama.

Važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je dvije neznatne izmjene i dopune, dok su ekonomske i socijalne prilike u Federaciji BiH znatno promijenjene. Nadalje, potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenje novog zakonskog rješenja, s težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih privrednih subjekata. To je posebno naglašeno u predloženom zakonskom tekstu jer su uvedene potpuno nove zakonske norme o postupku reorganizacije poslovnog subjekta kroz predstečajni postupak, čiji je cilj otklanjanje problema u poslovanju privrednog subjekta.

Radi postizanja kvalitetnog zakonskog rješenja, uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi, posebno one koje su se odnosile na neprecizne formulacije pojedinih zakonskih normi, pri čemu je dolazilo do mnogih sporova u primjeni i odugovlačenju postupka. Posebna pažnja prilikom izrade Nacrta zakona posvećena je disciplinovanju rada stečajnih upravnika, kao bitnih sudionika samog postupka, od čijeg profesionalnog postupanja umnogome zavisi efikasnost i blagovremenost ovog postupka.

Analiza stanja u ovoj oblasti ukazala je na probleme u provođenju stečajnog postupka u Federaciji BiH. Jedan od glavnih je neblagovremenost pokretanja postupaka, što se događa najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjerilaca za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka.

Također, ne postoji organ koji bi nadzirao primjenu odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka. To dovodi do nedovoljne stečajne mase i niskog stepena namirenja povjerilaca.
Konstatovano je i da su troškovi provođenja stečajnog postupka visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase i da on predugo traje.

S obzirom na sve ove probleme, novi Zakon o stečaju omogućava blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, finansijsko i operativno restrukturiranje dužnika, skraćivanje trajanja i smanjenje troškova stečajnog postupka.
Propisan je način imenovanja stečajnih upravnika uz poštovanje principa ravnomjernosti i ravnopravnosti, kao i starosna granica za stečajne upravnike i visina njihovih naknada. Zaštićena su prava povjerilaca, unaprijeđen i pojednostavljen proces reorganizacije, te određen organ koji bi nadzirao primjenu zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za njegovo zastupanje usljed neblagovremenog pokretanja postupka.

U novi zakon je uvedena i odredba koja uređuje predstečajni postupak, čiji je cilj finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata. U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time se izbjegava stečaj privrednog društva i omogućava nastavak poslovne djelatnosti, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.

Propisano je da je Finansijsko-informatička agencija ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako on ili organ ovlašten za njegovo zastupanje ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od nastupanja platežne nesposobnosti.

Zakon o stečaju, čiji je Prijedlog danas utvrdila Vlada FBiH, uređuje predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice njihovog otvaranja i provođenja, reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.

Potpuno novi zakon pripremljen je nakon analize postojećeg rješenja u oblasti provođenja stečajnog postupka i uz uzimanje u obzir svih činjenica koje ukazuju na određene nejasnoće i nepreciznosti u postojećim odredbama.

Važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je dvije neznatne izmjene i dopune, dok su ekonomske i socijalne prilike u Federaciji BiH znatno promijenjene. Nadalje, potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenje novog zakonskog rješenja, s težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih privrednih subjekata. To je posebno naglašeno u predloženom zakonskom tekstu jer su uvedene potpuno nove zakonske norme o postupku reorganizacije poslovnog subjekta kroz predstečajni postupak, čiji je cilj otklanjanje problema u poslovanju privrednog subjekta.

Radi postizanja kvalitetnog zakonskog rješenja, uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi, posebno one koje su se odnosile na neprecizne formulacije pojedinih zakonskih normi, pri čemu je dolazilo do mnogih sporova u primjeni i odugovlačenju postupka. Posebna pažnja prilikom izrade Nacrta zakona posvećena je disciplinovanju rada stečajnih upravnika, kao bitnih sudionika samog postupka, od čijeg profesionalnog postupanja umnogome zavisi efikasnost i blagovremenost ovog postupka.

Analiza stanja u ovoj oblasti ukazala je na probleme u provođenju stečajnog postupka u Federaciji BiH. Jedan od glavnih je neblagovremenost pokretanja postupaka, što se događa najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjerilaca za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka.

Također, ne postoji organ koji bi nadzirao primjenu odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka. To dovodi do nedovoljne stečajne mase i niskog stepena namirenja povjerilaca.
Konstatovano je i da su troškovi provođenja stečajnog postupka visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase i da on predugo traje.

S obzirom na sve ove probleme, novi Zakon o stečaju omogućava blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, finansijsko i operativno restrukturiranje dužnika, skraćivanje trajanja i smanjenje troškova stečajnog postupka.
Propisan je način imenovanja stečajnih upravnika uz poštovanje principa ravnomjernosti i ravnopravnosti, kao i starosna granica za stečajne upravnike i visina njihovih naknada. Zaštićena su prava povjerilaca, unaprijeđen i pojednostavljen proces reorganizacije, te određen organ koji bi nadzirao primjenu zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za njegovo zastupanje usljed neblagovremenog pokretanja postupka.

U novi zakon je uvedena i odredba koja uređuje predstečajni postupak, čiji je cilj finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata. U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time se izbjegava stečaj privrednog društva i omogućava nastavak poslovne djelatnosti, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.

Propisano je da je Finansijsko-informatička agencija ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako on ili organ ovlašten za njegovo zastupanje ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od nastupanja platežne nesposobnosti.