Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine.

Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu finansijskih planova korisnika budžetskih sredstava, te predstavljaju temelj za izradu operativnih planova nižih nivoa vlasti u FBiH.

Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja je integralni multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija).

Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduslov za pristupanje EU, tako su i strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije definirani u svrhu njihove provedbe, jačanja privrede i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja privrede.

Prema zvaničnim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa proiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto, a prosječna stopa realnog rasta za period 2024-2026. procjenjuje se na 3,3 posto.

U usvojenim Smjernicama, između ostaloga, kao cilj tokom nastupajućeg perioda navode se ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicionu potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a.

U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u podsticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom periodu znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj, s ciljem osiguranja efikasne upotrebe javnih sredstava i finansijske discipline.

Kao ključni prioriteti Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu, između ostalog, ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unapređenja avio i željezničkog saobraćaja Federacije.

Vlada FBiH smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole budžetske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u finansiranje infrastukturnih projekata.

Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade FBiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacije, a u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana, sa akcentom na ugrožene kategorije stanovništva.

Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem vanbudžetskih fondova, prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno kantonalne budžete.

U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa. U narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja pomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH.

Porezne politike u srednjoročnom periodu, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju privrednu aktivnost.

Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga, uz zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija pod koncesionim uslovima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duži grace period).

Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano sa projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji privredni rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine.

Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu finansijskih planova korisnika budžetskih sredstava, te predstavljaju temelj za izradu operativnih planova nižih nivoa vlasti u FBiH.

Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja je integralni multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija).

Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduslov za pristupanje EU, tako su i strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije definirani u svrhu njihove provedbe, jačanja privrede i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja privrede.

Prema zvaničnim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa proiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto, a prosječna stopa realnog rasta za period 2024-2026. procjenjuje se na 3,3 posto.

U usvojenim Smjernicama, između ostaloga, kao cilj tokom nastupajućeg perioda navode se ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicionu potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a.

U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u podsticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom periodu znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj, s ciljem osiguranja efikasne upotrebe javnih sredstava i finansijske discipline.

Kao ključni prioriteti Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu, između ostalog, ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unapređenja avio i željezničkog saobraćaja Federacije.

Vlada FBiH smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole budžetske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u finansiranje infrastukturnih projekata.

Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade FBiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacije, a u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana, sa akcentom na ugrožene kategorije stanovništva.

Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem vanbudžetskih fondova, prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno kantonalne budžete.

U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa. U narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja pomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH.

Porezne politike u srednjoročnom periodu, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju privrednu aktivnost.

Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga, uz zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija pod koncesionim uslovima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duži grace period).

Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano sa projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji privredni rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH.