U cijenu električne energije koja se izvozi iz zemalja Zapadnog Balkana u EU morat će biti uključena i cijena takse na CO2 emisije, vjerovatno već od 2025. godine, podsjećaju iz Aarhus centra u BiH i Centra za Životnu Sredinu.

Očekuje se da će EU glasati o uspostavljanju Mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), krajem juna. Ovaj mehanizam je važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije.

Između 2018. i 2020. godine, EU je uvozila oko 8% električne energije proizvedene u termoelektranama Zapadnog Balkana, po nerealno niskim cijenama, pošto zemlje Zapadnog Balkana ne primjenjuju taksu na CO2 emisije.

Paradoksalno, iako EU ima ekonomsku korist od ove jeftine električne energije, sa druge strane njeni građani plaćaju visoku cijenu. U istom periodu, zagađenje zraka iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu uzrokovalo je oko 19.000 prijevremenih smrti, od kojih je 12.000 bilo zbog nepoštivanja ograničenja emisija iz termoelektrana, a više od polovine bilo je u EU.

Na ovom linku možete pregledati animaciju – CBAM stiže

Sa druge strane, zemlje Zapadnog Balkana mogu izbjeći primjenu CBAM-a uvođenjem vlastitih sistema oporezivanja emisija CO2. Ovako prikupljeni prihodi bi se koristili za finansiranje dekarbonizacije i pravedne tranzicije u područjima trenutno ovisnim o uglju.

– Krajnje je vrijeme da se vlasti u BiH probude i ozbiljno uključe u proces dekarbonizacije koji će se neminovno desiti u sljedećih petnaest godina. Taksa na CO2 emisije ili CBAM su početak kraja termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu i što prije počnemo raditi na dekarbonizaciji energetskog sektora, to će nas taj proces manje koštati – izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana imaju mogućnost da osmisle, isplaniraju i počnu s primjenom takse na CO2 emisije i na taj način ubrzaju tranziciju u koju je ostatak Evrope već uključen. Mapa puta za dekarbonizaciju, izrađena od strane Energetske zajednice, predstavlja dobru polaznu osnovu.

– Mehanizam će stvoriti dodatni pritisak nad svima onima koji i dalje koriste ugalj kao pogonsko gorivo. Nikom nije stalo do plaćanja tolikih taksi, što dovodi do negativnog poslovanja, stoga je mehanizam dobar okvir za dekarbonizaciju i prelazak na obnovljive izvore energije – zaključio je Dragan Ostić iz Centra za Životnu Sredinu.

U cijenu električne energije koja se izvozi iz zemalja Zapadnog Balkana u EU morat će biti uključena i cijena takse na CO2 emisije, vjerovatno već od 2025. godine, podsjećaju iz Aarhus centra u BiH i Centra za Životnu Sredinu.

Očekuje se da će EU glasati o uspostavljanju Mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), krajem juna. Ovaj mehanizam je važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije.

Između 2018. i 2020. godine, EU je uvozila oko 8% električne energije proizvedene u termoelektranama Zapadnog Balkana, po nerealno niskim cijenama, pošto zemlje Zapadnog Balkana ne primjenjuju taksu na CO2 emisije.

Paradoksalno, iako EU ima ekonomsku korist od ove jeftine električne energije, sa druge strane njeni građani plaćaju visoku cijenu. U istom periodu, zagađenje zraka iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu uzrokovalo je oko 19.000 prijevremenih smrti, od kojih je 12.000 bilo zbog nepoštivanja ograničenja emisija iz termoelektrana, a više od polovine bilo je u EU.

Na ovom linku možete pregledati animaciju – CBAM stiže

Sa druge strane, zemlje Zapadnog Balkana mogu izbjeći primjenu CBAM-a uvođenjem vlastitih sistema oporezivanja emisija CO2. Ovako prikupljeni prihodi bi se koristili za finansiranje dekarbonizacije i pravedne tranzicije u područjima trenutno ovisnim o uglju.

– Krajnje je vrijeme da se vlasti u BiH probude i ozbiljno uključe u proces dekarbonizacije koji će se neminovno desiti u sljedećih petnaest godina. Taksa na CO2 emisije ili CBAM su početak kraja termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu i što prije počnemo raditi na dekarbonizaciji energetskog sektora, to će nas taj proces manje koštati – izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana imaju mogućnost da osmisle, isplaniraju i počnu s primjenom takse na CO2 emisije i na taj način ubrzaju tranziciju u koju je ostatak Evrope već uključen. Mapa puta za dekarbonizaciju, izrađena od strane Energetske zajednice, predstavlja dobru polaznu osnovu.

– Mehanizam će stvoriti dodatni pritisak nad svima onima koji i dalje koriste ugalj kao pogonsko gorivo. Nikom nije stalo do plaćanja tolikih taksi, što dovodi do negativnog poslovanja, stoga je mehanizam dobar okvir za dekarbonizaciju i prelazak na obnovljive izvore energije – zaključio je Dragan Ostić iz Centra za Životnu Sredinu.