Evropska komisija i njena šefica Ursula von der Leyen našle su se pod pritiskom javnosti u slučaju koji je otvoren prije skoro godinu dana.

Ombudsmenka EU, Emily O‘Reilly objavila je u petak izvještaj o navodno nedostupnim telefonskim porukama (SMS) razmijenjenim između Von der Leyen i Alberta Bourle, izvršnim direktorom američke farmaceutske kompanije Pfizer.

O’Reilly koja dolazi iz Irske oštro je kritizirala ponašanje Komisije – i poziva je da “ozbiljno potraži te poruke i isporuči ih medijima, odnosno evropskim parlamentarcima koji su tražili uvid u njihov sadržaj, piše u svom članku Deutsche Welle.

Sve je počelo tekstom New York Timesa iz aprila prošle godine, u kojem je opisano kako su Von der Leyen i Bourla mjesec dana razmjenjivali poruke. To je potvrdio i sam šef Pfizera. Nakon toga je EU zaključila dogovor o nabavci nekoliko milijardi doza Pfizerove vakcine. Javnost ne zna koja je tačna cijena ugovorena, ali mediji navode da se radilo o oko 35 milijardi eura.

Ubrzo po objavljivanju teksta u NYT-u, novinari su tražili od Evropske komisije uvid u te poruke, pozivajući se na Zakon o slobodi informiranja EU. Međutim, Komisija je odbila njihov zahtjev, pozivajući na svoja važeća pravila.

Slično je u novembru prošle godine prošao i službeni zahtjev iz Evropskog parlamenta. Naime, zastupnica iz Nizozemske Sophie Veld je htjela saznati jesu li spomenute poruke obrisane – i ako jesu, na temelju kojih kriterija.

Međutim, potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova u svom odgovoru se nije ni osvrnula na njeno pitanje. U pisanom odgovoru se navodi da su SMS i druge kratke poruke po prirodi “kratkog vijeka… i u načelu ne sadrže važne informacije o politici, aktivnostima ili odlukama Komisije” te ih se stoga načelno ne arhivira.

Jedna glasnogovornica Komisije je također u novembru odbila odgovoriti na pitanje Der Spiegela o tome gdje su te telefonske poruke.

Kako navodi ombudsmenka EU O‘Reilly u svom izvještaju, Komisija nije izričito zamolila kabinet Von der Leyen da potraži i SMS poruke – već samo dokumente koji ispunjavaju kriterije za arhiviranje. Dakle, nije bilo ni pokušaja da se sazna je li uopće bilo tih SMS poruka, što je direktna kritika koju je izdvojila O‘Reilly.

– Ne moraju se sačuvati sve tekstualne poruke. Ali tekstualne poruke jasno spadaju pod zakon o transparentnosti EU i zato one koje su relevantne treba sačuvati. Nije kredibilno tvrditi drugačije – navodi se na web-stranici ureda Ombudsmena EU.

O‘Reilly sad od Evropske komisije zahtijeva da od kabineta svoje predsjednice ponovno – ovaj put ozbiljno – zatraži prepisku sa šefom Pfizera. Jedan glasnogovornik Evropske komisije je naglasio da će se Uredu EU Ombudsmena odgovoriti u predviđenom roku koji traje do kraja aprila, ne želeći pritom dalje komentirati ovaj slučaj.

Grupacija Zelenih u Evropskom parlamentu navodi da je riječ o nečuvenom postupku, i da se poruke ni u kojem slučaju ne smiju sistemski brisati. Osim Der Spiegela, mediji su do sada o ovom slučaju izvještavali veoma šturo.

– Ova Komisija ima problem s demokratijom i transparentnošću. Očigledno se ne smatra odgovornom nikome. Ne poštuje Parlament EU ni svoje biračko tijelo – navela je evropska zastupnica Sophie Veld u izjavi njemačkom magazinu.

Ovo nije prvi put da Evropska komisija odbija uvid u dokumente. Kada je nizozemski porezni stručnjak Martijn Nouwen zatražio od Komisije da objavi dokumente o poreznim sporazumima zemalja EU, Komisija je također odgovorila da može objaviti samo ono što je arhivirano prema njezinim internim pravilima.

Ispostavilo se da Komisija ne samo da ne arhivira SMS i chat-poruke već i sistemski briše e-mailove, piše Der Spiegel.

Ursula von der Leyen, političarka njemačkih kršćanskih demokrata, ranije je već bila kritizirana zbog brisanja podataka sa službenih telefona. To je bilo u vrijeme kada je obavljala dužnost njemačke ministrice odbrane, od 2013. do jula 2019. godine, kada je izabrana za predsjednicu Evropske komisije.

Evropska komisija i njena šefica Ursula von der Leyen našle su se pod pritiskom javnosti u slučaju koji je otvoren prije skoro godinu dana.

Ombudsmenka EU, Emily O‘Reilly objavila je u petak izvještaj o navodno nedostupnim telefonskim porukama (SMS) razmijenjenim između Von der Leyen i Alberta Bourle, izvršnim direktorom američke farmaceutske kompanije Pfizer.

O’Reilly koja dolazi iz Irske oštro je kritizirala ponašanje Komisije – i poziva je da “ozbiljno potraži te poruke i isporuči ih medijima, odnosno evropskim parlamentarcima koji su tražili uvid u njihov sadržaj, piše u svom članku Deutsche Welle.

Sve je počelo tekstom New York Timesa iz aprila prošle godine, u kojem je opisano kako su Von der Leyen i Bourla mjesec dana razmjenjivali poruke. To je potvrdio i sam šef Pfizera. Nakon toga je EU zaključila dogovor o nabavci nekoliko milijardi doza Pfizerove vakcine. Javnost ne zna koja je tačna cijena ugovorena, ali mediji navode da se radilo o oko 35 milijardi eura.

Ubrzo po objavljivanju teksta u NYT-u, novinari su tražili od Evropske komisije uvid u te poruke, pozivajući se na Zakon o slobodi informiranja EU. Međutim, Komisija je odbila njihov zahtjev, pozivajući na svoja važeća pravila.

Slično je u novembru prošle godine prošao i službeni zahtjev iz Evropskog parlamenta. Naime, zastupnica iz Nizozemske Sophie Veld je htjela saznati jesu li spomenute poruke obrisane – i ako jesu, na temelju kojih kriterija.

Međutim, potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova u svom odgovoru se nije ni osvrnula na njeno pitanje. U pisanom odgovoru se navodi da su SMS i druge kratke poruke po prirodi “kratkog vijeka… i u načelu ne sadrže važne informacije o politici, aktivnostima ili odlukama Komisije” te ih se stoga načelno ne arhivira.

Jedna glasnogovornica Komisije je također u novembru odbila odgovoriti na pitanje Der Spiegela o tome gdje su te telefonske poruke.

Kako navodi ombudsmenka EU O‘Reilly u svom izvještaju, Komisija nije izričito zamolila kabinet Von der Leyen da potraži i SMS poruke – već samo dokumente koji ispunjavaju kriterije za arhiviranje. Dakle, nije bilo ni pokušaja da se sazna je li uopće bilo tih SMS poruka, što je direktna kritika koju je izdvojila O‘Reilly.

– Ne moraju se sačuvati sve tekstualne poruke. Ali tekstualne poruke jasno spadaju pod zakon o transparentnosti EU i zato one koje su relevantne treba sačuvati. Nije kredibilno tvrditi drugačije – navodi se na web-stranici ureda Ombudsmena EU.

O‘Reilly sad od Evropske komisije zahtijeva da od kabineta svoje predsjednice ponovno – ovaj put ozbiljno – zatraži prepisku sa šefom Pfizera. Jedan glasnogovornik Evropske komisije je naglasio da će se Uredu EU Ombudsmena odgovoriti u predviđenom roku koji traje do kraja aprila, ne želeći pritom dalje komentirati ovaj slučaj.

Grupacija Zelenih u Evropskom parlamentu navodi da je riječ o nečuvenom postupku, i da se poruke ni u kojem slučaju ne smiju sistemski brisati. Osim Der Spiegela, mediji su do sada o ovom slučaju izvještavali veoma šturo.

– Ova Komisija ima problem s demokratijom i transparentnošću. Očigledno se ne smatra odgovornom nikome. Ne poštuje Parlament EU ni svoje biračko tijelo – navela je evropska zastupnica Sophie Veld u izjavi njemačkom magazinu.

Ovo nije prvi put da Evropska komisija odbija uvid u dokumente. Kada je nizozemski porezni stručnjak Martijn Nouwen zatražio od Komisije da objavi dokumente o poreznim sporazumima zemalja EU, Komisija je također odgovorila da može objaviti samo ono što je arhivirano prema njezinim internim pravilima.

Ispostavilo se da Komisija ne samo da ne arhivira SMS i chat-poruke već i sistemski briše e-mailove, piše Der Spiegel.

Ursula von der Leyen, političarka njemačkih kršćanskih demokrata, ranije je već bila kritizirana zbog brisanja podataka sa službenih telefona. To je bilo u vrijeme kada je obavljala dužnost njemačke ministrice odbrane, od 2013. do jula 2019. godine, kada je izabrana za predsjednicu Evropske komisije.