Cijene goriva su u laganom padu i u proteklom periodu su se stabilizovale. Uprkos očekivanjima, pad cijena hrane nije uslijedio, poredeći januar sa decembrom prošle godine. Ekonomisti upozoravaju da, iako se očekuje pad inflacije u 2023. godini, cijene neće padati. 

Do sada su enroman rast cijena hrane trgovci pravdali uglavom rastom cijena energenata, prije svega goriva na benzinskim pumpama. Međutim, cijene goriva su u padu, dok cijene hrane i dalje rastu, što se ponovo moglo vidjeti u januaru u odnosu na prethodni mjesec.

Ni 2023. godina nije donijela stagnaciju cijena hrane što se može vidjeti po statističkim pokazateljima. Hrana je u januaru bila skuplja za 1,2 odsto u odnosu na decembar, dok je u odnosu na isti period prošle godine to poskupljenje visokih 22 odsto. Da je tržište hrane postalo nepredvidivo, građani su se uvjerili na primjeru omiljenog voća, odnosno, niko nije očekivao da će banane dostići cijenu od gotovo četiri konvertibilne marke. 

Sindikalci u Federaciji Bosne i Hercegovine upozoravaju da je Vlada do sada više brinula o poslodavcima, nego o radnicima i ostalim građanima, te smatraju da je hitno potrebno izraditi socijalnu kartu, gdje bi se ciljano pomoglo ljudima kojima je pomoć potrebna, jer siromaštvo vuče za sobom i sve ostale negativne pojave u društvu.

– Ne samo da mi kažemo – nemamo mogućnosti da ostvarimo egzistenciju  – psihički sve drugo vuče za sobom. Tu je liječenje, za šta će biti povećane potrebe, svi su bili kreditno zaduženi i prije ove inflacije – kaže Mevludin Bektić iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. 

Ekonomisti ističu da je na sceni blagi pad inflacije, ali da razloga za optimizam, kada su cijene u pitanju, i dalje nema.

– U 2023. godini inflacija bi trebala padati, negdje na nivo ispod 10 odsto u većini zemalja. Međutim, skrenuo bih pažnju da to ne znači pad cijena, već da će taj pad cijena i dalje biti manje izražen nego ranije – objašnjava ekonomista Adnan Efendić.

Upravo zbog ovoga teško je praviti dugoročnije prognoze, ističu stručnjaci. Građanima preostaje da se snalaze, jer kada pitamo nadležne kako zaustaviti krizu, konkretan odgovor, nažalost, nikad ne dobijemo.

Cijene goriva su u laganom padu i u proteklom periodu su se stabilizovale. Uprkos očekivanjima, pad cijena hrane nije uslijedio, poredeći januar sa decembrom prošle godine. Ekonomisti upozoravaju da, iako se očekuje pad inflacije u 2023. godini, cijene neće padati. 

Do sada su enroman rast cijena hrane trgovci pravdali uglavom rastom cijena energenata, prije svega goriva na benzinskim pumpama. Međutim, cijene goriva su u padu, dok cijene hrane i dalje rastu, što se ponovo moglo vidjeti u januaru u odnosu na prethodni mjesec.

Ni 2023. godina nije donijela stagnaciju cijena hrane što se može vidjeti po statističkim pokazateljima. Hrana je u januaru bila skuplja za 1,2 odsto u odnosu na decembar, dok je u odnosu na isti period prošle godine to poskupljenje visokih 22 odsto. Da je tržište hrane postalo nepredvidivo, građani su se uvjerili na primjeru omiljenog voća, odnosno, niko nije očekivao da će banane dostići cijenu od gotovo četiri konvertibilne marke. 

Sindikalci u Federaciji Bosne i Hercegovine upozoravaju da je Vlada do sada više brinula o poslodavcima, nego o radnicima i ostalim građanima, te smatraju da je hitno potrebno izraditi socijalnu kartu, gdje bi se ciljano pomoglo ljudima kojima je pomoć potrebna, jer siromaštvo vuče za sobom i sve ostale negativne pojave u društvu.

– Ne samo da mi kažemo – nemamo mogućnosti da ostvarimo egzistenciju  – psihički sve drugo vuče za sobom. Tu je liječenje, za šta će biti povećane potrebe, svi su bili kreditno zaduženi i prije ove inflacije – kaže Mevludin Bektić iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. 

Ekonomisti ističu da je na sceni blagi pad inflacije, ali da razloga za optimizam, kada su cijene u pitanju, i dalje nema.

– U 2023. godini inflacija bi trebala padati, negdje na nivo ispod 10 odsto u većini zemalja. Međutim, skrenuo bih pažnju da to ne znači pad cijena, već da će taj pad cijena i dalje biti manje izražen nego ranije – objašnjava ekonomista Adnan Efendić.

Upravo zbog ovoga teško je praviti dugoročnije prognoze, ističu stručnjaci. Građanima preostaje da se snalaze, jer kada pitamo nadležne kako zaustaviti krizu, konkretan odgovor, nažalost, nikad ne dobijemo.