U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije.

Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja Gazi Husrev-begove biblioteke u novu zgradu, koja je otvorena 2014. godine. U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Dobitnici priznanja ove godine su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.

„Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja i trajanja ovdje želim, u povodu desete godišnjice njenog useljenja u ove prostorije, ukazati na nešto veoma važno: na ljudski faktor ove Biblioteke“, kazao je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović obraćajući se ovom prilikom.

Podsjetio je da biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji ili propadanju i marginalizaciji.

„Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu“, istakao je reisul-ulema Kavazović.

Iako rad Biblioteke u posljednjih deset godina u novim uvjetima predstavlja kratak period u odnosu na njeno gotovo polumilenijsko trajanje, ipak, ovo desetljeće se umnogome razlikuje u odnosu na prohujala stoljeća.

„Od preseljanja u novu zgradu 2014. godine, Gazi Husrev-begova biblioteka redovno obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. U ovoj zgradi, Gazijina biblioteka je nastojala paralelno razvijati sve segmente svoga djelovanja; od bibliotečkog i arhivskog, preko muzejskog i naučno-istraživačkog, do kulturološkog.Ovom prilikom želimo se zahvaliti Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u čijem sastavu radi i djeluje Biblioteka, zatim našim prijateljima i donatorima koji prepoznaju naš rad i koji su nam pružili pomoć pri realizaciji naših projekata“, kazao je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić.

Biblioteka je nastavila hoditi stazama svog osnivača Gazi Husrev-bega i biti na usluzi tragaocima za knjigom i naukom.

Marljivo radeći na obogaćivanju, stručnoj i naučnoj obradi i prezentiranju građe, saradnjom sa srodnim institucijama, edukacijom svojih uposlenika, nastojala je odgovoriti potrebama svojih korisnika i pozicionirati se kao moderan, i vremenu u kojem djeluje, primjeren hram znanja.

Zahvaljujući novom opremljenom prostoru, otvorila je i novu stranicu komunikacije s javnošću organizirajući brojne edukativne, naučne i kulturne sadržaje.

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije.

Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja Gazi Husrev-begove biblioteke u novu zgradu, koja je otvorena 2014. godine. U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Dobitnici priznanja ove godine su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.

„Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja i trajanja ovdje želim, u povodu desete godišnjice njenog useljenja u ove prostorije, ukazati na nešto veoma važno: na ljudski faktor ove Biblioteke“, kazao je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović obraćajući se ovom prilikom.

Podsjetio je da biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji ili propadanju i marginalizaciji.

„Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu“, istakao je reisul-ulema Kavazović.

Iako rad Biblioteke u posljednjih deset godina u novim uvjetima predstavlja kratak period u odnosu na njeno gotovo polumilenijsko trajanje, ipak, ovo desetljeće se umnogome razlikuje u odnosu na prohujala stoljeća.

„Od preseljanja u novu zgradu 2014. godine, Gazi Husrev-begova biblioteka redovno obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. U ovoj zgradi, Gazijina biblioteka je nastojala paralelno razvijati sve segmente svoga djelovanja; od bibliotečkog i arhivskog, preko muzejskog i naučno-istraživačkog, do kulturološkog.Ovom prilikom želimo se zahvaliti Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u čijem sastavu radi i djeluje Biblioteka, zatim našim prijateljima i donatorima koji prepoznaju naš rad i koji su nam pružili pomoć pri realizaciji naših projekata“, kazao je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić.

Biblioteka je nastavila hoditi stazama svog osnivača Gazi Husrev-bega i biti na usluzi tragaocima za knjigom i naukom.

Marljivo radeći na obogaćivanju, stručnoj i naučnoj obradi i prezentiranju građe, saradnjom sa srodnim institucijama, edukacijom svojih uposlenika, nastojala je odgovoriti potrebama svojih korisnika i pozicionirati se kao moderan, i vremenu u kojem djeluje, primjeren hram znanja.

Zahvaljujući novom opremljenom prostoru, otvorila je i novu stranicu komunikacije s javnošću organizirajući brojne edukativne, naučne i kulturne sadržaje.