Nakon što je na prvi javni poziv za mjeru Tražim poslodavca, koji je raspisao Federalni zavod za zapošljavanje, prijavljen ogroman broj nezaposlenih s područja cijele FBiH, Zavod je osigurao dodatna sredstva te raspisao još jedan krug poziva.

Za prvi krug javnog poziva zavod je izdvojio dva miliona KM s ciljem zapošljavanja 333 osobe, a za drugi krug osigurali su dodatnih pet miliona, čime je planirano zapošljavanje još 800 osoba.

– Ova mjera podrazumijeva sufinansiranje zapošljavanja osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana otvaranja javnog poziva za ovu mjeru, bez obzira na radno iskustvo, dob i stručnu spremu, uz zasnivanje radnog odnosa na period od 6 ili 12 mjeseci. Nezaposlena osoba se na poziv prijavljuje online, a nakon što pronađe poslodavca koji je spreman da je zaposli, poslodavac se, također, prijavljuje za učešće u programu preko web portala zavoda, gdje unosi svoje, ali i podatke osobe koju namjerava zaposliti. Nakon izvršenih provjera o kvalificiranosti nezaposlene osobe i poslodavca, nadležna kantonalna služba kontaktira poslodavca radi zaključenja ugovora – pojasnila je za Klix.ba Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Zavod poslodavcu, s kojim zaključi ugovor, dodala je, mjesečno isplaćuje/refundira iznos od 450 KM za protekli mjesec, u trajanju od šest ili 12 mjeseci.

S obzirom na to da se prijava vrši online, veliki je broj onih koji su htjeli konkurisati, ali nisu uspjeli jer im je pri ulasku na stranicu zavoda izbacivalo grešku, a kada su uspjeli, dobili su odgovor da su na čekanju. Mnogi su se požalili kako ovakakv način prijava nije u redu s obzirom na to da se već u prvih deset minuta od otvaranja poziva prijavi dovoljan broj nezaposlenih. Tako je bilo i s ovim, drugim krugom poziva, koji je otvoren u ponedjeljak, a isti dan je popunjen i dovoljan broj nezaposlenih, međutim, Lončar kaže kako je poziv otvoren danas do 16 sati, te da svi oni koji se prijave idu na takozvanu listu čekanja.

– S obzirom na ograničenost sredstava, sve zainteresovane osobe ne mogu biti obuhvaćene ovom mjerom. Osobe koje su se uspjele prijaviti na vrijeme, to jeste u okviru raspoloživih sredstava, imaju rok od 60 dana da pronađu poslodavca koji je spreman da ih zaposli. Ukoliko je status prijave prijavljene osobe ‘na čekanju’, to znači da u kantonu u kojem je osoba aplicirala, u trenutku prijavljivanja, nije više bilo raspoloživih sredstava, odnosno, osobe koje su aplicirale prije njih uspjele su rezervisati novčana sredstva za realizaciju svoje prijave. Međutim, ukoliko se te prijave ne realizuju, odnosno ne zaključe se ugovori o sufinansiranju zapošljavanja s poslodavcima, predmetna sredstva se oslobađaju te se preusmjeravaju na listu prijava sa statusom ‘na čekanju’, prema hronološkom redoslijedu apliciranja na program – pojasnila je Lončar.

Iako ovakav način prijavljivanja godinama nailazi na negativne komentare, Lončar smatra kako je on najefikasniji i najtransparentniji, jer ne uključuje ljudski faktor u donošenju odluke o tome ko će dobiti poticajna sredstva za zapošljavanje.

– Činjenica da nema dovoljno sredstava da svi zainteresovani budu obuhvaćeni je jedina manjkavost u ovom procesu. Međutim, Zavod na raspolaganje stavlja onoliko sredstava koliko ima – kazala je Lončar.

Činjenica jeste da Zavod ovim programom pomogne pri zapošljavanju nezaposlenih osoba, međutim, pitanje je koliko ti poslodavci, koji dobiju sredstva za zapošljavanje radnika, i nakon isteka perioda koji sufinansira zavod, zadrže radnika.

– Evaluacije programa koje realizujemo pokazuju da, u zavisnosti od mjere, između 60 i 70 posto korisnika ostane u radnom odnosu po isteku perioda sufinansiranja, što naše mjere čini krajnje opravdanim i efikasnim. Također, više od 90 posto korisnika naših poticajnih sredstava su subjekti iz realnog sektora, što je dodatni benefit naših mjera i doprinos razvoju privrede. Također, potrebno je istaći da se sve naše mjere baziraju na davanju poticaja nezaposlenim osobama i poslodavcima radi sufinansiranja troškova doprinosa i obaveznih poreza na platu zaposlenih osoba, čime se sredstva zavoda prelijevaju u druge državne kase, što za rezultat ima dupli efekat naših mjera – zaključila je Lončar.

Nakon što je na prvi javni poziv za mjeru Tražim poslodavca, koji je raspisao Federalni zavod za zapošljavanje, prijavljen ogroman broj nezaposlenih s područja cijele FBiH, Zavod je osigurao dodatna sredstva te raspisao još jedan krug poziva.

Za prvi krug javnog poziva zavod je izdvojio dva miliona KM s ciljem zapošljavanja 333 osobe, a za drugi krug osigurali su dodatnih pet miliona, čime je planirano zapošljavanje još 800 osoba.

– Ova mjera podrazumijeva sufinansiranje zapošljavanja osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana otvaranja javnog poziva za ovu mjeru, bez obzira na radno iskustvo, dob i stručnu spremu, uz zasnivanje radnog odnosa na period od 6 ili 12 mjeseci. Nezaposlena osoba se na poziv prijavljuje online, a nakon što pronađe poslodavca koji je spreman da je zaposli, poslodavac se, također, prijavljuje za učešće u programu preko web portala zavoda, gdje unosi svoje, ali i podatke osobe koju namjerava zaposliti. Nakon izvršenih provjera o kvalificiranosti nezaposlene osobe i poslodavca, nadležna kantonalna služba kontaktira poslodavca radi zaključenja ugovora – pojasnila je za Klix.ba Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Zavod poslodavcu, s kojim zaključi ugovor, dodala je, mjesečno isplaćuje/refundira iznos od 450 KM za protekli mjesec, u trajanju od šest ili 12 mjeseci.

S obzirom na to da se prijava vrši online, veliki je broj onih koji su htjeli konkurisati, ali nisu uspjeli jer im je pri ulasku na stranicu zavoda izbacivalo grešku, a kada su uspjeli, dobili su odgovor da su na čekanju. Mnogi su se požalili kako ovakakv način prijava nije u redu s obzirom na to da se već u prvih deset minuta od otvaranja poziva prijavi dovoljan broj nezaposlenih. Tako je bilo i s ovim, drugim krugom poziva, koji je otvoren u ponedjeljak, a isti dan je popunjen i dovoljan broj nezaposlenih, međutim, Lončar kaže kako je poziv otvoren danas do 16 sati, te da svi oni koji se prijave idu na takozvanu listu čekanja.

– S obzirom na ograničenost sredstava, sve zainteresovane osobe ne mogu biti obuhvaćene ovom mjerom. Osobe koje su se uspjele prijaviti na vrijeme, to jeste u okviru raspoloživih sredstava, imaju rok od 60 dana da pronađu poslodavca koji je spreman da ih zaposli. Ukoliko je status prijave prijavljene osobe ‘na čekanju’, to znači da u kantonu u kojem je osoba aplicirala, u trenutku prijavljivanja, nije više bilo raspoloživih sredstava, odnosno, osobe koje su aplicirale prije njih uspjele su rezervisati novčana sredstva za realizaciju svoje prijave. Međutim, ukoliko se te prijave ne realizuju, odnosno ne zaključe se ugovori o sufinansiranju zapošljavanja s poslodavcima, predmetna sredstva se oslobađaju te se preusmjeravaju na listu prijava sa statusom ‘na čekanju’, prema hronološkom redoslijedu apliciranja na program – pojasnila je Lončar.

Iako ovakav način prijavljivanja godinama nailazi na negativne komentare, Lončar smatra kako je on najefikasniji i najtransparentniji, jer ne uključuje ljudski faktor u donošenju odluke o tome ko će dobiti poticajna sredstva za zapošljavanje.

– Činjenica da nema dovoljno sredstava da svi zainteresovani budu obuhvaćeni je jedina manjkavost u ovom procesu. Međutim, Zavod na raspolaganje stavlja onoliko sredstava koliko ima – kazala je Lončar.

Činjenica jeste da Zavod ovim programom pomogne pri zapošljavanju nezaposlenih osoba, međutim, pitanje je koliko ti poslodavci, koji dobiju sredstva za zapošljavanje radnika, i nakon isteka perioda koji sufinansira zavod, zadrže radnika.

– Evaluacije programa koje realizujemo pokazuju da, u zavisnosti od mjere, između 60 i 70 posto korisnika ostane u radnom odnosu po isteku perioda sufinansiranja, što naše mjere čini krajnje opravdanim i efikasnim. Također, više od 90 posto korisnika naših poticajnih sredstava su subjekti iz realnog sektora, što je dodatni benefit naših mjera i doprinos razvoju privrede. Također, potrebno je istaći da se sve naše mjere baziraju na davanju poticaja nezaposlenim osobama i poslodavcima radi sufinansiranja troškova doprinosa i obaveznih poreza na platu zaposlenih osoba, čime se sredstva zavoda prelijevaju u druge državne kase, što za rezultat ima dupli efekat naših mjera – zaključila je Lončar.