Danski naučnici su, kako vjeruju, uhvatili najstarijeg živog kićmenjaka – grenlandsku ajkulu. Po procjenema naučnika ova ajkula je stara između 272 i 512 godina, a uhvačena je u vodama sjevernog Atlantika i Sjevernog ledenog okeana.

Ako ne znate, grenlandske ajkule rastu čitavog života, ali veoma sporo, 1 centimetar godišnje.

Kada su uhvatili ženku dugačku malo manje od šest metara, bilo im je jasno da su uhvatili najstarijeg kičmenjaka na svijetu, piše časopis “Science”.

Tim je pomoću metoda radioaktivnog ugljenika analizirao očna sočiva 28 grenalndskih ajkula. Najstarija je najvjerovatnije bila stara oko 392 godine.

Sve ajkule su poslije hvatanja, mjerenja i analiziranja naravno puštene na slobodu.

Metoda radioaktivnog ugljenika ima preciznost od oko 95%, što znači da bi ajkulina prava starost mogla da se kreće u rasponu od 272 do čak 512 godina.

Ukoliko je zaista stara više od pola milenijuma, to bi značilo da je bila živa u vrijeme kada je Galileo Galilej mapirao Sunčev sistem, holandski doseljenici još nisu osnovali NewYork, ili na primjer u vrijeme kada je sultan Sulejman Veličanstveni osvojio Beograd.

Prosječno doba seksualne zrelosti grenlandskih ajkula je 156 godina, ali može da počne i sa 134 godine, utvrdili su naučnici.

Malo se zna o ovoj vrsti. Naučnici su ih primjetili na dubinama većim od dva kilometra. Žive u hladnim vodama Atlantika i Sjevernog ledenog okeana, od istočnih obala Kanade do zapadne Rusije.

Međutim, 2013. godine istraživačka podmornica spazila je četiri metra dugačku grenlandsku ajkulu u Meksičkom zalivu.

Imaju karakterističnu kratku i oblu njušku, male oči i grubu, sluzavu tamno sivu kožu. Najčešće se hrane drugim manjima ribama, ali se ne libe da se posluže lešinama bijelih medvjeda ili kitova.

Danski naučnici su, kako vjeruju, uhvatili najstarijeg živog kićmenjaka – grenlandsku ajkulu. Po procjenema naučnika ova ajkula je stara između 272 i 512 godina, a uhvačena je u vodama sjevernog Atlantika i Sjevernog ledenog okeana.

Ako ne znate, grenlandske ajkule rastu čitavog života, ali veoma sporo, 1 centimetar godišnje.

Kada su uhvatili ženku dugačku malo manje od šest metara, bilo im je jasno da su uhvatili najstarijeg kičmenjaka na svijetu, piše časopis “Science”.

Tim je pomoću metoda radioaktivnog ugljenika analizirao očna sočiva 28 grenalndskih ajkula. Najstarija je najvjerovatnije bila stara oko 392 godine.

Sve ajkule su poslije hvatanja, mjerenja i analiziranja naravno puštene na slobodu.

Metoda radioaktivnog ugljenika ima preciznost od oko 95%, što znači da bi ajkulina prava starost mogla da se kreće u rasponu od 272 do čak 512 godina.

Ukoliko je zaista stara više od pola milenijuma, to bi značilo da je bila živa u vrijeme kada je Galileo Galilej mapirao Sunčev sistem, holandski doseljenici još nisu osnovali NewYork, ili na primjer u vrijeme kada je sultan Sulejman Veličanstveni osvojio Beograd.

Prosječno doba seksualne zrelosti grenlandskih ajkula je 156 godina, ali može da počne i sa 134 godine, utvrdili su naučnici.

Malo se zna o ovoj vrsti. Naučnici su ih primjetili na dubinama većim od dva kilometra. Žive u hladnim vodama Atlantika i Sjevernog ledenog okeana, od istočnih obala Kanade do zapadne Rusije.

Međutim, 2013. godine istraživačka podmornica spazila je četiri metra dugačku grenlandsku ajkulu u Meksičkom zalivu.

Imaju karakterističnu kratku i oblu njušku, male oči i grubu, sluzavu tamno sivu kožu. Najčešće se hrane drugim manjima ribama, ali se ne libe da se posluže lešinama bijelih medvjeda ili kitova.