Poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu u Bosni i Hercegovini tokom ljetne sezone muku muče sa pronalaskom radnika jer masovno odlaze na more raditi zbog veće zarade.

Oni odlaze na Crnogorsko i Hrvatsko primorje, ali i u Neum, a poslodavci su primorani da ih mijenjaju radnicima iz drugih branši, što momentalno smanjuje kvalitet usluga u ovim sektorima u BiH.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, istakao je da su ljetna sezona i odlazak radnika na more skoro svake godine velika boljka za ugostitelje.

– Nije to do radnika jer svako ide gdje mu je bolje. Ja sam i ranije predlagao da tokom ljetne sezone poslodavci daju neki stimulans radnicima kako bi oni ostali – naveo je Hadžić.

On ističe da u Bosni i Hercegovini ima više od 100 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola te da je predlagao da svaka od njih proširi kvotu upisanih na dodatnih 10 djece.

• o bi u startu omogućilo najmanje 1.000 obučenih ugostiteljskih radnika koji bi sutra imali zaposlenje. Sve se sada radi prekvalifikacijom, dokvalifikacijom, ili radnici dolaze iz drugih branši, što odmah smanjuje kvalitet usluge – rekao je Hadžić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne” da je nedostatak radnika tokom ljetne sezone veliki problem koji muči ugostitelje.

– Nije u pitanju samo nedostatak konobara, nego svih radnika. Trenutno je takva situacija da se snalazimo jer je dosta radnika otišlo da radi na more. Problem je i to što nam je ostala nekvalitetna radna snaga, odnosno kvalitet usluga opada jer svi radnici koji su bili profesionalci u svom poslu su otišli u inostranstvo – rekao je Kurtinović.

Istakao je da se u ugostiteljstvu traže bilo kakvi radnici.

– Veliki problem je bio što u doba pandemije niko nije razmišljao o tim radnicima osim poslodavaca, koji su takođe bili na rubu. Sad smo došli u situaciju da ti radnici traže veću zaradu da napune kućni budžet koji je istrošen i odlaze, tako da su otišli i oni koji nikad nisu išli – naglasio je Kurtinović.

Pojedini restorani u Banjaluci u oglasima traže ugostiteljske radnike i nude početnu platu od 1.200 KM sa stimulacijama i mogućnošću napredovanja onima koji imaju iskustva u radu u ovoj djelatnosti.

Marko S., koji je godinama radio u jednom restoranu u Banjaluci, otišao je ovo ljeto na Hrvatsko primorje najviše, kako je istakao, zbog visoke zarade.

– U Hrvatskoj mogu i dva i po puta više zaraditi nego što sam imao u restoranu u kojem sam radio godinama. Najveći razlog mog odlaska jeste da napunim kućni budžet, jer sam se u ovoj pandemiji istrošio, a slabo sam zarađivao zbog zatvaranja lokala – naveo je Marko S.

Poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu u Bosni i Hercegovini tokom ljetne sezone muku muče sa pronalaskom radnika jer masovno odlaze na more raditi zbog veće zarade.

Oni odlaze na Crnogorsko i Hrvatsko primorje, ali i u Neum, a poslodavci su primorani da ih mijenjaju radnicima iz drugih branši, što momentalno smanjuje kvalitet usluga u ovim sektorima u BiH.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, istakao je da su ljetna sezona i odlazak radnika na more skoro svake godine velika boljka za ugostitelje.

– Nije to do radnika jer svako ide gdje mu je bolje. Ja sam i ranije predlagao da tokom ljetne sezone poslodavci daju neki stimulans radnicima kako bi oni ostali – naveo je Hadžić.

On ističe da u Bosni i Hercegovini ima više od 100 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola te da je predlagao da svaka od njih proširi kvotu upisanih na dodatnih 10 djece.

• o bi u startu omogućilo najmanje 1.000 obučenih ugostiteljskih radnika koji bi sutra imali zaposlenje. Sve se sada radi prekvalifikacijom, dokvalifikacijom, ili radnici dolaze iz drugih branši, što odmah smanjuje kvalitet usluge – rekao je Hadžić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne” da je nedostatak radnika tokom ljetne sezone veliki problem koji muči ugostitelje.

– Nije u pitanju samo nedostatak konobara, nego svih radnika. Trenutno je takva situacija da se snalazimo jer je dosta radnika otišlo da radi na more. Problem je i to što nam je ostala nekvalitetna radna snaga, odnosno kvalitet usluga opada jer svi radnici koji su bili profesionalci u svom poslu su otišli u inostranstvo – rekao je Kurtinović.

Istakao je da se u ugostiteljstvu traže bilo kakvi radnici.

– Veliki problem je bio što u doba pandemije niko nije razmišljao o tim radnicima osim poslodavaca, koji su takođe bili na rubu. Sad smo došli u situaciju da ti radnici traže veću zaradu da napune kućni budžet koji je istrošen i odlaze, tako da su otišli i oni koji nikad nisu išli – naglasio je Kurtinović.

Pojedini restorani u Banjaluci u oglasima traže ugostiteljske radnike i nude početnu platu od 1.200 KM sa stimulacijama i mogućnošću napredovanja onima koji imaju iskustva u radu u ovoj djelatnosti.

Marko S., koji je godinama radio u jednom restoranu u Banjaluci, otišao je ovo ljeto na Hrvatsko primorje najviše, kako je istakao, zbog visoke zarade.

– U Hrvatskoj mogu i dva i po puta više zaraditi nego što sam imao u restoranu u kojem sam radio godinama. Najveći razlog mog odlaska jeste da napunim kućni budžet, jer sam se u ovoj pandemiji istrošio, a slabo sam zarađivao zbog zatvaranja lokala – naveo je Marko S.