U posljednjoj deceniji udvostručen je broj ljudi koji pate od alergija.

Najčešće se javlja kod mladih od 15 do 20 godina, i u proljeće kada je povećana koncentracija polena u vazduhu, ali može trajati i cijele godine.

Zbog problema s alergijama čekaonice su pune pacijenata. Tijana Parok iz Subotice od alergijskog rinitisa pati 25 godina i kao i mnogi mislila je da je prehlađena, pogrešno se liječila godinama dok nije upućena kod alergologa.

“Od rinitisa sam imala pojačano suzenje očiju, strahovit svrab očiju, čak i nosa i obje nozdrve, disajnih organa, kašalj mi je bio pojačan…”, ističe Tijana.

Alergije su hronična nezarazna bolest, ali rinitis može da preraste u astmu i zato se na vrijeme treba javiti ljekaru.

“Alergijski rinitis nastaje zbog preosetljivosti, posebno imunog sistema. Najčešće se javlja na grinje, alergene grinja, na polene raznih vrsta drveća, trava, korova, može na neke vrste domaćih životinja, mačke ili psa, može se pojaviti na bubašvabu, na neodređene vrste gljivica koje nas okružuju”, objašnjava prof. dr Vojislav Đurić, alergolog u KCS-u.

Nije utvrđeno zašto raste broj oboljelih. Ali alergijski rinitis se javlja kod svakog trećeg djeteta i i svake pete odrasle osobe. Može biti sezonski ili perijanalni koji traje cijele godine.

“Najvažniji faktori rizika su nasljedne sklonosti i faktori sredine, odnosno okruženje koje mi prosto nazivamo novi zapadni način života, stil života, kao što su život u modernim porodicama sa malo članova domaćinstva, malo infekcija, okruženje u sterilnim uslovima i moderna ishrana”, kaže dr Rajica Stošević, alergolog u KCS-u.

Da bi se utvrdilo šta izaziva alergiju radi se test na koži. Lijekovi mogu da ublaže simptome, ali se alergije ne mogu izliječiti u potpunosti. U nekim slučajevima najefikasnije je vakcinisanje.

U posljednjoj deceniji udvostručen je broj ljudi koji pate od alergija.

Najčešće se javlja kod mladih od 15 do 20 godina, i u proljeće kada je povećana koncentracija polena u vazduhu, ali može trajati i cijele godine.

Zbog problema s alergijama čekaonice su pune pacijenata. Tijana Parok iz Subotice od alergijskog rinitisa pati 25 godina i kao i mnogi mislila je da je prehlađena, pogrešno se liječila godinama dok nije upućena kod alergologa.

“Od rinitisa sam imala pojačano suzenje očiju, strahovit svrab očiju, čak i nosa i obje nozdrve, disajnih organa, kašalj mi je bio pojačan…”, ističe Tijana.

Alergije su hronična nezarazna bolest, ali rinitis može da preraste u astmu i zato se na vrijeme treba javiti ljekaru.

“Alergijski rinitis nastaje zbog preosetljivosti, posebno imunog sistema. Najčešće se javlja na grinje, alergene grinja, na polene raznih vrsta drveća, trava, korova, može na neke vrste domaćih životinja, mačke ili psa, može se pojaviti na bubašvabu, na neodređene vrste gljivica koje nas okružuju”, objašnjava prof. dr Vojislav Đurić, alergolog u KCS-u.

Nije utvrđeno zašto raste broj oboljelih. Ali alergijski rinitis se javlja kod svakog trećeg djeteta i i svake pete odrasle osobe. Može biti sezonski ili perijanalni koji traje cijele godine.

“Najvažniji faktori rizika su nasljedne sklonosti i faktori sredine, odnosno okruženje koje mi prosto nazivamo novi zapadni način života, stil života, kao što su život u modernim porodicama sa malo članova domaćinstva, malo infekcija, okruženje u sterilnim uslovima i moderna ishrana”, kaže dr Rajica Stošević, alergolog u KCS-u.

Da bi se utvrdilo šta izaziva alergiju radi se test na koži. Lijekovi mogu da ublaže simptome, ali se alergije ne mogu izliječiti u potpunosti. U nekim slučajevima najefikasnije je vakcinisanje.