Organizacije civilnog društva i aktivista okupljenih oko inicijative „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ organizovali su Okrugli sto pod nazivom “Poboljšajmo stanje u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, kako bi o problemu nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka u slivu rijeke Bosne i načinima njegovog rješavanja razgovarali sa predstavnicima nadležnih institucija iz oblasti upravljanja vodotocima.

Na okruglom stolu je prezentirana Inicijativa upućena Ministarstvu poljoprivede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, a koja se odnosi na pooštravanje i dopunu kaznenih odredbi Zakona o vodama Federacije BiH, koji je u pripremi usvajanja u Parlamentu Federacije BiH.  

„Zakon o vodama  je počeo da se primjenjuje 2008. godine, i u to vrijeme kaznene odredbe su bile izrazito visoke tako da kada se nekom napiše i minimalna kazna, to je bila kazna kojom se moglo zaprijetiti da se više ne čine takva djela. Međutim, vremenom su te kazne devalvirale. Mi se zalažemo da se kazne promijene, ili novim zakonom, ili izmjenama i dopunama Zakona o vodama, da se to promijeni i da se drastično povećaju.“ izjavio je Mirsad Smailagić, Glavni federalni vodni inspektor.

Dodatno se razgovaralo o neophodnim poboljšanjima u oblasti upravljanja eksploatacijom mineralnih resursa. U skladu sa tim naglašeno je da je nedovoljno izražena saradnja između inspekcija RS i Federacije BiH na lokacijama koje se nalaze na međuentitetskoj granici. Pored toga, učesnici okruglog stola su naglasili da je bitno donijeti neophodne promjene u legislativi kao i da je neophodna bolja saradnja između svih institucija a u skladu sa tim i da se lokalne samouprave više uključe u predlaganje lokaliteta za čišćenje.

„Mi ne želimo da se zabrani eksploatacija šljunka jer se riječna korita moraju čistiti, mi želimo da se to radi u zakonskim okvirima. Danas tu bili predstavnici vlasti svih nivoa i zadovoljna sam jer smo imali priliku da razgovaramo. Vjerujem da ćemo kroz zajedničke aktivnosti u budućem periodu svjedočiti poboljšanju stanja u ovoj oblasti“, dodala je Zumra Gušo, članica Neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u FBiH“.

Podsjećamo, kroz ovu inicijativu, organizacije civilnog društva i neformalne grupe građana žele dati doprinos unapređenju upravljanja vodotocima u Federaciji BiH i ističu da je potrebno da nadležne institucije kroz uređenu, konkretno definisanu legislativu dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka.

Time će se povećati transparentnost procesa donošenja odluka, ali i obezbijediti uređena korita rijeka, što će dovesti do toga da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava i materijalne štete.

Organizacije civilnog društva i aktivista okupljenih oko inicijative „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ organizovali su Okrugli sto pod nazivom “Poboljšajmo stanje u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, kako bi o problemu nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka u slivu rijeke Bosne i načinima njegovog rješavanja razgovarali sa predstavnicima nadležnih institucija iz oblasti upravljanja vodotocima.

Na okruglom stolu je prezentirana Inicijativa upućena Ministarstvu poljoprivede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, a koja se odnosi na pooštravanje i dopunu kaznenih odredbi Zakona o vodama Federacije BiH, koji je u pripremi usvajanja u Parlamentu Federacije BiH.  

„Zakon o vodama  je počeo da se primjenjuje 2008. godine, i u to vrijeme kaznene odredbe su bile izrazito visoke tako da kada se nekom napiše i minimalna kazna, to je bila kazna kojom se moglo zaprijetiti da se više ne čine takva djela. Međutim, vremenom su te kazne devalvirale. Mi se zalažemo da se kazne promijene, ili novim zakonom, ili izmjenama i dopunama Zakona o vodama, da se to promijeni i da se drastično povećaju.“ izjavio je Mirsad Smailagić, Glavni federalni vodni inspektor.

Dodatno se razgovaralo o neophodnim poboljšanjima u oblasti upravljanja eksploatacijom mineralnih resursa. U skladu sa tim naglašeno je da je nedovoljno izražena saradnja između inspekcija RS i Federacije BiH na lokacijama koje se nalaze na međuentitetskoj granici. Pored toga, učesnici okruglog stola su naglasili da je bitno donijeti neophodne promjene u legislativi kao i da je neophodna bolja saradnja između svih institucija a u skladu sa tim i da se lokalne samouprave više uključe u predlaganje lokaliteta za čišćenje.

„Mi ne želimo da se zabrani eksploatacija šljunka jer se riječna korita moraju čistiti, mi želimo da se to radi u zakonskim okvirima. Danas tu bili predstavnici vlasti svih nivoa i zadovoljna sam jer smo imali priliku da razgovaramo. Vjerujem da ćemo kroz zajedničke aktivnosti u budućem periodu svjedočiti poboljšanju stanja u ovoj oblasti“, dodala je Zumra Gušo, članica Neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u FBiH“.

Podsjećamo, kroz ovu inicijativu, organizacije civilnog društva i neformalne grupe građana žele dati doprinos unapređenju upravljanja vodotocima u Federaciji BiH i ističu da je potrebno da nadležne institucije kroz uređenu, konkretno definisanu legislativu dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka.

Time će se povećati transparentnost procesa donošenja odluka, ali i obezbijediti uređena korita rijeka, što će dovesti do toga da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava i materijalne štete.