Bosna i Hercegovina može se pohvaliti brojnim spomenicima kulture, ali ne i njihovim održavanjem i stanjem danas. U tom nezahvalnom nizu izdvaja se i najveća pozorišna zgrada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, koja je izgrađena 1978. godine.

U dvadeset i prvom stoljeću ovom jedinstvenom spomeniku kulture, zbog decenija neadekvatne brige nadležnih institucija, prijeti kolaps uslijed prokišnjavanja ravnog krova, dok uposlenici i glumački ansambl rade u sve neuvjetnijem prostoru.

Umjesto kulturnih – priručne instalacije za prikupljanje vode. Sve kako posjetitelji u salu ne bi ulazili – mokri.

– Publika to primijeti, zbog vlage koja se stvara, ali nadamo se da će se, s obzirom na značaj djelatnosti i zgrade kao arhitektonskog blaga, rukovodeće sturukture malo vise pozabaviti oko ovog sada krucijalnog problema – kaže Elvir Škiljo, šef Marketinga BNP-a Zenica za Federalnu TV.

U gotovo pola stoljeća postojanja, zbog hroničnog nedostatka sredstava, a nerijetko i volje za adekvatniju brigu o institucijama kulture, na njoj su rađena samo manja infrastrukturna ulaganja. Vlaga, mrlje i prokišnajvanje samo su dio većeg problema.

– Napravljen je lift za invalide i upravo zbog prokišnjavanja krova na tom dijelu gdje je postavljen – dešava se da je lift, zbog bezbjednosti svih, u ovom trenutku van funkcije. To bi sanacijom krova trebalo da se vrati u normalno i iskoristivo stanje – objašnjava Miroljub Mijatović, direktor BNP-a Zenica.

O problemu prokišnjavanja starom dvadesetak godina u više navrata upoznat je osnivač – Grad Zenica. No, dobra vijest je da je ove godine izrađena energetska učinkovitost te su uložena sredstva za izradu glavnog projekta za sanaciju ravnog krova.

– Nekako očekujem u narednoj godini da sanacija našeg krova bude bitna stavka u budžetu Grada, ali napominjem da bi, zbog iznosa koji je u pitanju, u priču se aktivnije trebao uključiti i ZDK i Federacija – dodaje Mijatović.

Hoće li sredstava za sanaciju krova Bosnskog narodnog pozorista Zenica biti planirana kao budžetska stavka, u Federalnoj TV nisu uspjeli saznati jer na upit Gradskoj upravi nije bilo odgovora. Sa druge strane, iz resornog ministarstva napominju da nemaju zakonsku osnovu sufinanciranja projekata kapitalnih investicija izgradnje i sanacije objekata te da je to obaveza osnivača.

– Stoga se ustanova obraća svome osnivaču za osiguravanje sredstava potrebnih za sanaciju, a osnivač može uputiti zahtjev resornom ministarstvu, odnosno Vladi Zeničko-dobojskog kantona za sufinansiranjem planiranih aktivnosti. To je, zapravo, i svojevrsni uvjet za sufinansiranje takvih namjena.

Ovo arhitektonsko djelo Jahijela Fincija i Zlatka Ugljena redovno koriste i stranke za svoje promocije i tribine, no na njeno aktuelno izdanje očigledno zatvaraju oči.

– Ova dvorana je jedina u gradu tog tipa i daje sve i tehnicke i druge resurse za profesionalno ispunjavanje tih obaveza. Mi smo na usluzi svim politikama, ali kada dođemo do faze da razgovaravamo o održavanju zgrade, onda nas se najčešće ne sjete – naglašava Škiljo.

Uz loše grijanje i neuvjetan rad, produkcija BNP-a jedna je od najvećih u BiH, sa sadržajem tokom cijele godine. Nebriga vlasti za kulturu uopće, ako je već uzrok, nikako ne bi smjela biti alibi za aktuelno stanje zeničkog pozorišta.

Bosna i Hercegovina može se pohvaliti brojnim spomenicima kulture, ali ne i njihovim održavanjem i stanjem danas. U tom nezahvalnom nizu izdvaja se i najveća pozorišna zgrada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, koja je izgrađena 1978. godine.

U dvadeset i prvom stoljeću ovom jedinstvenom spomeniku kulture, zbog decenija neadekvatne brige nadležnih institucija, prijeti kolaps uslijed prokišnjavanja ravnog krova, dok uposlenici i glumački ansambl rade u sve neuvjetnijem prostoru.

Umjesto kulturnih – priručne instalacije za prikupljanje vode. Sve kako posjetitelji u salu ne bi ulazili – mokri.

– Publika to primijeti, zbog vlage koja se stvara, ali nadamo se da će se, s obzirom na značaj djelatnosti i zgrade kao arhitektonskog blaga, rukovodeće sturukture malo vise pozabaviti oko ovog sada krucijalnog problema – kaže Elvir Škiljo, šef Marketinga BNP-a Zenica za Federalnu TV.

U gotovo pola stoljeća postojanja, zbog hroničnog nedostatka sredstava, a nerijetko i volje za adekvatniju brigu o institucijama kulture, na njoj su rađena samo manja infrastrukturna ulaganja. Vlaga, mrlje i prokišnajvanje samo su dio većeg problema.

– Napravljen je lift za invalide i upravo zbog prokišnjavanja krova na tom dijelu gdje je postavljen – dešava se da je lift, zbog bezbjednosti svih, u ovom trenutku van funkcije. To bi sanacijom krova trebalo da se vrati u normalno i iskoristivo stanje – objašnjava Miroljub Mijatović, direktor BNP-a Zenica.

O problemu prokišnjavanja starom dvadesetak godina u više navrata upoznat je osnivač – Grad Zenica. No, dobra vijest je da je ove godine izrađena energetska učinkovitost te su uložena sredstva za izradu glavnog projekta za sanaciju ravnog krova.

– Nekako očekujem u narednoj godini da sanacija našeg krova bude bitna stavka u budžetu Grada, ali napominjem da bi, zbog iznosa koji je u pitanju, u priču se aktivnije trebao uključiti i ZDK i Federacija – dodaje Mijatović.

Hoće li sredstava za sanaciju krova Bosnskog narodnog pozorista Zenica biti planirana kao budžetska stavka, u Federalnoj TV nisu uspjeli saznati jer na upit Gradskoj upravi nije bilo odgovora. Sa druge strane, iz resornog ministarstva napominju da nemaju zakonsku osnovu sufinanciranja projekata kapitalnih investicija izgradnje i sanacije objekata te da je to obaveza osnivača.

– Stoga se ustanova obraća svome osnivaču za osiguravanje sredstava potrebnih za sanaciju, a osnivač može uputiti zahtjev resornom ministarstvu, odnosno Vladi Zeničko-dobojskog kantona za sufinansiranjem planiranih aktivnosti. To je, zapravo, i svojevrsni uvjet za sufinansiranje takvih namjena.

Ovo arhitektonsko djelo Jahijela Fincija i Zlatka Ugljena redovno koriste i stranke za svoje promocije i tribine, no na njeno aktuelno izdanje očigledno zatvaraju oči.

– Ova dvorana je jedina u gradu tog tipa i daje sve i tehnicke i druge resurse za profesionalno ispunjavanje tih obaveza. Mi smo na usluzi svim politikama, ali kada dođemo do faze da razgovaravamo o održavanju zgrade, onda nas se najčešće ne sjete – naglašava Škiljo.

Uz loše grijanje i neuvjetan rad, produkcija BNP-a jedna je od najvećih u BiH, sa sadržajem tokom cijele godine. Nebriga vlasti za kulturu uopće, ako je već uzrok, nikako ne bi smjela biti alibi za aktuelno stanje zeničkog pozorišta.