Promocijom knjige “Grad u dimnjacima” mladog autora Mirze Džananovića predstavljena je višedecenijska priča o razvoju Zenice kao industrijskog grada u vremenu socijalizma, kada su mnogi drugi gradovi u Bosni i Hercegovini osjetili proces urbanizacije.

Prateći industrijalizaciju u periodu od 1945. do 1990. godine, Zenica je kao radnički grad poprimila urbani izgled, a sada su historijske činjenice o tom periodu u kojem je napravljen niz velikih projekata ukoričene pod simboličnim nazivom ‘Grad u dimnjacima’.

“Knjiga je namijenjena starijima, jer oni su najrelevantniji da sude o tome da li sam uspio predstaviti to vrijeme kako se oni sjećaju i nadam se da će im ova knjiga poslužiti da obnove sjećanja iz mladosti. Ipak, primarna grupacija su mladi, da shvate kako se njihov grad razvijao”, kaže Džananović.

Malo je knjiga o socijalističkoj urbanizaciji gradova u Bosni i Hercegovini, što je veliki deficit za naredne generacije, kojima ne ostaje svjedočanstvo o burnom periodu historije. Upravo ovi pravci istraživanja su poticaj za razvoj bosanskohercegovačke histografije.

“To nešto što je Mirza napravio za Zenicu je model za istraživanje drugih gradova u BiH. Mislim da se ovom knjigom on uvrstio u krug poznatih historičara koji su se bavili urbanom historijom, odnosno historijom gradova u BiH. Nekada davno time su se bavili Hamdija Kreševljaković, Ilijas Hadžibegović… Sve su to velika imena”, navodi Husnija Kamberović, recezent knjige Grad u dimnjacima.

Osim podataka koji hronološki čitaocima daju informacije o urbanizaciji Zenice, ova knjiga pokazuje da Bosna i Hercegovina u svojoj historiji, nakon Drugog svjetskog rata, ima tradiciju urbanog, što je svakako motiv više za neka naredna istraživanja.

Promocijom knjige “Grad u dimnjacima” mladog autora Mirze Džananovića predstavljena je višedecenijska priča o razvoju Zenice kao industrijskog grada u vremenu socijalizma, kada su mnogi drugi gradovi u Bosni i Hercegovini osjetili proces urbanizacije.

Prateći industrijalizaciju u periodu od 1945. do 1990. godine, Zenica je kao radnički grad poprimila urbani izgled, a sada su historijske činjenice o tom periodu u kojem je napravljen niz velikih projekata ukoričene pod simboličnim nazivom ‘Grad u dimnjacima’.

“Knjiga je namijenjena starijima, jer oni su najrelevantniji da sude o tome da li sam uspio predstaviti to vrijeme kako se oni sjećaju i nadam se da će im ova knjiga poslužiti da obnove sjećanja iz mladosti. Ipak, primarna grupacija su mladi, da shvate kako se njihov grad razvijao”, kaže Džananović.

Malo je knjiga o socijalističkoj urbanizaciji gradova u Bosni i Hercegovini, što je veliki deficit za naredne generacije, kojima ne ostaje svjedočanstvo o burnom periodu historije. Upravo ovi pravci istraživanja su poticaj za razvoj bosanskohercegovačke histografije.

“To nešto što je Mirza napravio za Zenicu je model za istraživanje drugih gradova u BiH. Mislim da se ovom knjigom on uvrstio u krug poznatih historičara koji su se bavili urbanom historijom, odnosno historijom gradova u BiH. Nekada davno time su se bavili Hamdija Kreševljaković, Ilijas Hadžibegović… Sve su to velika imena”, navodi Husnija Kamberović, recezent knjige Grad u dimnjacima.

Osim podataka koji hronološki čitaocima daju informacije o urbanizaciji Zenice, ova knjiga pokazuje da Bosna i Hercegovina u svojoj historiji, nakon Drugog svjetskog rata, ima tradiciju urbanog, što je svakako motiv više za neka naredna istraživanja.