U Zenici je održana javna tribina simboličnog naziva “Dva stabla nisu šuma”, kao odgovor ekoloških udruženja i aktivista na usvojenu inicijativu gradskog vijeća Zenica o zaštiti dva stabla Tise na području Pepelara.

Bila je ovo prilika da se aktualiziraju poroblemi korupcije i zloupotrebe šumskih resusra, zbog čega, smatraju aktivisti ekoloških udruženja, inicijativa o proglašenju parka prirode područja Babinskog sliva još uvijek nije došla na dnevni red Gradskog vijeća Zenica.

Zaštićena područja su jedan od najznačajnijih alata za borbu protiv klimatskih promjena, istaknuto je na javnoj tribini koja je održana u Zenici pod nazivom “Dva stabla nisu šuma!”.

Tribinu je organizovalo UG Fojničani Maglaj u partnerstvu s udruženjima “Eko forum” i “Eko Tvrtkovac” Zenica, s ciljem aktualiziranja teme o zaštićenim područjima i pokretanja procedure za proglašenje parka prirode Babinskog sliva i planine Tvrtkovac, kako je i predviđeno Prostornim planom Grada Zenice.

“Već duži niz godina tema zaštićenih područja i zaštite visoko vrijednih šuma je u drugom planu na teritoriji grada Zenice. Želimo potaknuti raspravu da vidimo zašto je na zadnjoj sjednci Gradskog vijeća Zenice usvojena inicijativa o zaštiti dva stable Tise. Mi apsolutno ne dovodimo u pitanje vrijednost tih stabala, međutim mi želimo da se zaštiti puno više od toga, a to je već planirano prema Prostornom planu Zenice – područje Babino Tvrtkovac”, izjavio je za NTV IC Kakanj, Davor Šupuković, predsj. UG “Fojničani” Maglaj.

“2016. godine je urađen Prostorni plan za grad Zenica koji se još nije realizovao, niti se krenulo sa realizacijom, znači sedam godina se već čeka da se uopće prezentuje ideja, tako da se ne treba pomiriti sa činjenicom da se predlažu dva drveta nego treba krenuti u obuhvat i zaštitu 5 hiljada hektara, a ne dva stabla u selu Pepelari”, istakla je za NTVIC Erna Čizmić, iz Zavoda za urbanizam i uređenje ZDK.

Zaštićena područja pružaju brojne benefite stanovništvu, koje još uvijek, smatraju aktivisti ekoloških udruženja, zbog nedovoljnog informisanja pruža otpor prema ovakvim inicijativama. Zaštiti prirodne vrijednosti, spriječiti zloupotrebu šumskih bogatstava i potaknuti razvoj ruralnog turizma, samo su neke od prednosti proglašenja zaštićenog prostora, istaknuto je na ovoj tribini.

“Ovo je prilika da se ljudima objasni šta znači zaštićeno područje, koje će oni koristi i benefite od toga imati kako bi se smanjio taj otpor koji se prenosi i na institucije, jer onda institucije vlasti koje ili pod uticajem onih kojima je u interesu da se to ne zaštiti, onih koji kradu šumu, prave divlje deponije, ili u njihovom interesu rade ili možda ima nekih drugih skrivenih motiva. Možda će doći neka međunarodna korporcija pa će tu pronaći neke rude pa zbog toga neće zaštititi jer ako imate zaštićeno područje tu nema iskopavanja i uništavanja prirode na taj način”, istakao je prof. dr. Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

Na tribini su istaknute brojne inicijative i ideje za rješavanje ovog kompleksnog problema, uključujući poboljšanje zakonodavstva, jačanje nadzora nad šumskim resursima, promociju novih načina gospodarenja šumama i poticanje transparentnosti u ovom sektoru.

“Ja bih to sveo na dvije rečenice, jedna je da zaštitimo prirodu sa svim njenim sadržajima, od zemlje, vode i šume, i da omogućimo razvoj sliva Babine rijeke. Mi danas nemamo nijedno od toga, nemamo ništa zaštićeno, postojeća zakonska regulativa i podzakonski akti su nejasni”, kazao je Jakub Spahić iz Udruženja “Eko Tvrtkovac”.

Cilj ovakvih tribina je ojačati građanske kapacitete u borbi protiv ilegalnih radnji te pružiti podršku građanskim inicijativama za zaštitu vrijednih šumskih ekosistema. Da bi se zaštitila prirodna i šumska bogatstva neophodno je da vlasti rade na unapređenju zakonske legislative viših nivoa vlasti, smatraju ekološki aktivisti.

U Zenici je održana javna tribina simboličnog naziva “Dva stabla nisu šuma”, kao odgovor ekoloških udruženja i aktivista na usvojenu inicijativu gradskog vijeća Zenica o zaštiti dva stabla Tise na području Pepelara.

Bila je ovo prilika da se aktualiziraju poroblemi korupcije i zloupotrebe šumskih resusra, zbog čega, smatraju aktivisti ekoloških udruženja, inicijativa o proglašenju parka prirode područja Babinskog sliva još uvijek nije došla na dnevni red Gradskog vijeća Zenica.

Zaštićena područja su jedan od najznačajnijih alata za borbu protiv klimatskih promjena, istaknuto je na javnoj tribini koja je održana u Zenici pod nazivom “Dva stabla nisu šuma!”.

Tribinu je organizovalo UG Fojničani Maglaj u partnerstvu s udruženjima “Eko forum” i “Eko Tvrtkovac” Zenica, s ciljem aktualiziranja teme o zaštićenim područjima i pokretanja procedure za proglašenje parka prirode Babinskog sliva i planine Tvrtkovac, kako je i predviđeno Prostornim planom Grada Zenice.

“Već duži niz godina tema zaštićenih područja i zaštite visoko vrijednih šuma je u drugom planu na teritoriji grada Zenice. Želimo potaknuti raspravu da vidimo zašto je na zadnjoj sjednci Gradskog vijeća Zenice usvojena inicijativa o zaštiti dva stable Tise. Mi apsolutno ne dovodimo u pitanje vrijednost tih stabala, međutim mi želimo da se zaštiti puno više od toga, a to je već planirano prema Prostornom planu Zenice – područje Babino Tvrtkovac”, izjavio je za NTV IC Kakanj, Davor Šupuković, predsj. UG “Fojničani” Maglaj.

“2016. godine je urađen Prostorni plan za grad Zenica koji se još nije realizovao, niti se krenulo sa realizacijom, znači sedam godina se već čeka da se uopće prezentuje ideja, tako da se ne treba pomiriti sa činjenicom da se predlažu dva drveta nego treba krenuti u obuhvat i zaštitu 5 hiljada hektara, a ne dva stabla u selu Pepelari”, istakla je za NTVIC Erna Čizmić, iz Zavoda za urbanizam i uređenje ZDK.

Zaštićena područja pružaju brojne benefite stanovništvu, koje još uvijek, smatraju aktivisti ekoloških udruženja, zbog nedovoljnog informisanja pruža otpor prema ovakvim inicijativama. Zaštiti prirodne vrijednosti, spriječiti zloupotrebu šumskih bogatstava i potaknuti razvoj ruralnog turizma, samo su neke od prednosti proglašenja zaštićenog prostora, istaknuto je na ovoj tribini.

“Ovo je prilika da se ljudima objasni šta znači zaštićeno područje, koje će oni koristi i benefite od toga imati kako bi se smanjio taj otpor koji se prenosi i na institucije, jer onda institucije vlasti koje ili pod uticajem onih kojima je u interesu da se to ne zaštiti, onih koji kradu šumu, prave divlje deponije, ili u njihovom interesu rade ili možda ima nekih drugih skrivenih motiva. Možda će doći neka međunarodna korporcija pa će tu pronaći neke rude pa zbog toga neće zaštititi jer ako imate zaštićeno područje tu nema iskopavanja i uništavanja prirode na taj način”, istakao je prof. dr. Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

Na tribini su istaknute brojne inicijative i ideje za rješavanje ovog kompleksnog problema, uključujući poboljšanje zakonodavstva, jačanje nadzora nad šumskim resursima, promociju novih načina gospodarenja šumama i poticanje transparentnosti u ovom sektoru.

“Ja bih to sveo na dvije rečenice, jedna je da zaštitimo prirodu sa svim njenim sadržajima, od zemlje, vode i šume, i da omogućimo razvoj sliva Babine rijeke. Mi danas nemamo nijedno od toga, nemamo ništa zaštićeno, postojeća zakonska regulativa i podzakonski akti su nejasni”, kazao je Jakub Spahić iz Udruženja “Eko Tvrtkovac”.

Cilj ovakvih tribina je ojačati građanske kapacitete u borbi protiv ilegalnih radnji te pružiti podršku građanskim inicijativama za zaštitu vrijednih šumskih ekosistema. Da bi se zaštitila prirodna i šumska bogatstva neophodno je da vlasti rade na unapređenju zakonske legislative viših nivoa vlasti, smatraju ekološki aktivisti.