Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici, zajedno sa Kantonalnom bolnicom, prateći svjetske tehnologije – poput telemedicine – smatra da bi tako nešto bilo idealno rješenje i za zdravstveni sistem u BiH i za pacijente, čije bi se zdravstveno stanje korištenjem ove tehnologije moglo pratiti iz njihovog doma. Ali – edukacija je prije svega.

Medicinsko praćenje pacijenta u realnom vremenu u njegovom domu putem uređaja koje donosi telemedicina dobrobit je i za zdravstveni sistem koji se suočava sa manjkom kadra.

„Rasterećujemo bolničke kapacitete, povećavamo protok pacijenata, smanjujemo liste čekanja i na neki naćin povećavamo komfor tih pacijentata za liječenje, praćenje i dijagnostiku puno puno boljim i pristupačnijim za kolege“, objašnjava Emir Čehić, pomoćnik direktora za nastavu i naučno-istraživački rad KBZ-a.

Kako ističe Omer Bedak, direktor Opće bolnice Tešanj, doktor ne mora biti fizički prisutan pri donošenju važnih odluka.

Edukaciju je, nizom predavanja naziva „Checkpoint cardio telemedicinskog rješenja za daljinski monitoring pacijenata“ već počeo Medicinski fakultet u Zenici zajedno sa Kantonalnom bolnicom.

Prof. dr. sc. Harun Hodžić, dekan Medicinskog fakulteta u Zenici, poručuje kako je ovo dobra prilika za sve: „Da naše kolege – a ne samo studenti nego i kolege ljekari, kolege profesori, stručnjaci koji učestvuju u ovim vidovima edukacija – nađu svoje mjesto, a sve na radi razvoja zdravstva, pogotovo zdravstva u našem kantonu“.

„To je ono što treba jer uglavnom mi imamo veliki broj medicinskog kadra koji je sada na nekim dodatnim specijalizacijama. Imamo također veliki broj kvalitetne medicinske opreme. Međutim, treba nam neki prijenos znanja“, napominje prof. dr. Almir Badnjević, direktor sarajevskog Verlaba.

Telemedicina danas je prisutna samo u vodećim svjetskim bolnicama. No, pandemija covid-19 pokazala je spremnost našeg zdravstvenog sistema u primjeni modernih tehnologija.

„Jer onda imamo uspostavljene sve uslove da na najvišem mogućem nivou koji postoji imamo sve moguće eksperte iz cijelog svijeta za svaku oblast – praktično samo putem jednog klika“, dodaje Badnjević.

A do primjene vrhunskih svjetskih tehnologija važna je prije svega ustanova koja će ih implementirati i edukacija koja će ponuditi najkraći i najkvalitetniji put za brigu o pacijentu.

Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici, zajedno sa Kantonalnom bolnicom, prateći svjetske tehnologije – poput telemedicine – smatra da bi tako nešto bilo idealno rješenje i za zdravstveni sistem u BiH i za pacijente, čije bi se zdravstveno stanje korištenjem ove tehnologije moglo pratiti iz njihovog doma. Ali – edukacija je prije svega.

Medicinsko praćenje pacijenta u realnom vremenu u njegovom domu putem uređaja koje donosi telemedicina dobrobit je i za zdravstveni sistem koji se suočava sa manjkom kadra.

„Rasterećujemo bolničke kapacitete, povećavamo protok pacijenata, smanjujemo liste čekanja i na neki naćin povećavamo komfor tih pacijentata za liječenje, praćenje i dijagnostiku puno puno boljim i pristupačnijim za kolege“, objašnjava Emir Čehić, pomoćnik direktora za nastavu i naučno-istraživački rad KBZ-a.

Kako ističe Omer Bedak, direktor Opće bolnice Tešanj, doktor ne mora biti fizički prisutan pri donošenju važnih odluka.

Edukaciju je, nizom predavanja naziva „Checkpoint cardio telemedicinskog rješenja za daljinski monitoring pacijenata“ već počeo Medicinski fakultet u Zenici zajedno sa Kantonalnom bolnicom.

Prof. dr. sc. Harun Hodžić, dekan Medicinskog fakulteta u Zenici, poručuje kako je ovo dobra prilika za sve: „Da naše kolege – a ne samo studenti nego i kolege ljekari, kolege profesori, stručnjaci koji učestvuju u ovim vidovima edukacija – nađu svoje mjesto, a sve na radi razvoja zdravstva, pogotovo zdravstva u našem kantonu“.

„To je ono što treba jer uglavnom mi imamo veliki broj medicinskog kadra koji je sada na nekim dodatnim specijalizacijama. Imamo također veliki broj kvalitetne medicinske opreme. Međutim, treba nam neki prijenos znanja“, napominje prof. dr. Almir Badnjević, direktor sarajevskog Verlaba.

Telemedicina danas je prisutna samo u vodećim svjetskim bolnicama. No, pandemija covid-19 pokazala je spremnost našeg zdravstvenog sistema u primjeni modernih tehnologija.

„Jer onda imamo uspostavljene sve uslove da na najvišem mogućem nivou koji postoji imamo sve moguće eksperte iz cijelog svijeta za svaku oblast – praktično samo putem jednog klika“, dodaje Badnjević.

A do primjene vrhunskih svjetskih tehnologija važna je prije svega ustanova koja će ih implementirati i edukacija koja će ponuditi najkraći i najkvalitetniji put za brigu o pacijentu.