Institut za zdravlje i sigurnost hrane – Služba za zdravstvenu ekologiju i higijenu je u Hotelu Zenica organizovao skup o zaštiti voda za predstavnike ministarstava zdravstva, zaštite okoliša poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; djelatnike higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo; eko-inspektore, sanitarne, komunalne i vodoprivredne inspektore; predstavnike komunalnih preduzeća i preduzeća koja gazduju slivnim područima, vodovodnim i kanalizacionim objektima, te predstavnike lokalnih zajednica.

​Svjetski dan voda obilježava se 22. marta svake godine, pod relevantnim motom kojim se želi naglasiti jedan od brojnih aspekat važnosti voda. Ovogodišnjim motom “Voda i otpadne vode”, ističe se simbioza između vode i otpadnih voda u potrazi za održivim razvojem.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je seminar „VODA I OTPADNE VODE – Savremeni trendovi upravljanja otpadnim vodama“, održao u Zenici.

Nakon uvodnih izlaganja, o Međunarodnom danu voda 2017. je govorio prof. dr. Smajil Durmišević (Institut za zdravlje i sigurnost hrane), na temu “Savremeni trendovi u upravljanju otpadnim vodama” govorila gošća Dr. Jasmina Cepić (Kantonalni zavod za javno zdravstvo Bihać), a o trendovima u opskrbi vodom za piće na području ZDK dr. Nermin Rondić (Institut za zdravlje i sigurnost hrane), a o temi “Laboratorij za otpadne vode – u svijetlu približavanja EU integracijama” na kraju je izlagao dr. sc. Amir Ibrahimagić (Institut za zdravlje i sigurnost hrane).

U nastavku vam prenosimo informativni članak o Svjetskom danu voda, nekoliko fotografija sa skupa, a prije toga ustupamo na korištenje video sa izjavom dr. Smajila Durmiševića, nakon održanog skupa.

Voda je život, svaka kap je dragocjena.

Čovječanstvo treba vodu.Kap vode je fleksibilna. Kap vode je snažna. Kap vode je u potražnji. Voda je u središtu održivog razvoja. Vodni resursi doprinose smanjenju siromaštva, ekonomskom rastu i održivosti okoliša. Od hrane i energetske sigurnosti do zdravlja ljudi i okoliša, voda doprinosi poboljšanju društvenog blagostanja i napretka, koji utiču na egzistenciju milijarde ljudi.

Više od 663 miliona ljudi danas žive bez higijenski ispravnog snabdijevanja vodom u neposrednoj blizini stanovanja, kao i onih koji provedu bezbroj sati čekajući ili hodajući do udaljenih izvora vode, a koji se suočavaju sa zdravstvenim posljedicama upotrebe kontaminirane vode.

S obzirom na porast broja stanovnika, ubrzanu urbanizaciju i ekonomski razvoj, količina otpadnih voda koja nastaje i ukupni stepen onečišćenja je u porastu na globalnom nivou.

Danas se otpadne vode doživljavaju kao vrijedan resurs u zaokružnoj ekonomiji, a sigurno upravljanje otpadnim vodama je efikasno ulaganje u zdravlje ljudi i u ekosisteme.

Međutim, upravljanje otpadnim vodama je ozbiljno zanemareno, a otpadne vode su uveliko podcijenjene kao potencijalno pristupačan i održiv izvor vode, energije, hranjivih tvari i drugih korisnih materija.

Stoga na otpadne vode treba gledati kao na resurs, a ne kao na teret kojeg se treba riješiti.

Globalno posmatrano, velika većina svih otpadnih voda iz naših domova, gradova, industrije i poljoprivrede vraća se ponovo u prirodu bez tretiranja ili bez recikliranja – zagađujući okolinu, a gubeći vrijedne hranjive tvari i druge korisne materijale.

Umjesto da rasipamo otpadne vode, moramo primarno smanjiti njihov nastanak te ih ponovno koristiti – reciklirati ih. U domovima, možemo ponovno koristiti takvu vodu za navodnjavanje vrtova i drugog zemljišta. U gradovima, možemo tretirati i ponovno koristiti otpadne vode za zelene površine. U industriji i poljoprivredi, možemo tretirati i reciklirati otpadne vode za sisteme hlađenja i navodnjavanje.

Postoje mnogi procesi obrade i operativni sistemi koji će omogućiti korištenje otpadnih voda za zadovoljavanje povećane potražnje za vodom u rastućim gradovima, podržavanje održive poljoprivrede i unaprijeđenje proizvodnje energije i općeg industrijskog razvoja.

Globalno se preko 80% otpadnih voda koje stvara društvo vraća u ekosistem neprečišćena ili bez recikliranja
1,8 milijardi ljudi koristi izvore pitke vode kontaminirane fekalijama, povećavajući rizik od obolijevanja od vodom prenosivih oboljenja: kolere, dizenterije, tifusa i polia…
Higijenski neispravna voda, loši sanitarni uslovi i nizak nivo higijene – uzrokuju oko 842.000 smrtnih slučajeva svake godine.
663 miliona ljudi još uvijek nema pristup sigurnim izvorima vode za piće.
Većina gradova u zemljama u razvoju nema adekvatnu infrastrukturu i resurse za rješavanje problema upravljanja otpadnim vodama na efikasan i održiv način.
Mogućnosti eksploatacije otpadnih voda kao resursa su ogromne. Sigurno upravljanje otpadnim vodama je pristupačan i održiv izvor: vode, energije, hranjivih materija i drugih korisnih materija.
Troškovi racionalnog upravljanja otpadnim vodama su u velikoj mjeri manji od šteta nastalih po ljudsko zdravlje, ekonomski razvoj i održivost okoliša, uz osiguranje novih poslovnih mogućnosti stvaranjem tzv. ‘zelenih’ radnih mjesta.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane – Služba za zdravstvenu ekologiju i higijenu je u Hotelu Zenica organizovao skup o zaštiti voda za predstavnike ministarstava zdravstva, zaštite okoliša poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; djelatnike higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo; eko-inspektore, sanitarne, komunalne i vodoprivredne inspektore; predstavnike komunalnih preduzeća i preduzeća koja gazduju slivnim područima, vodovodnim i kanalizacionim objektima, te predstavnike lokalnih zajednica.

​Svjetski dan voda obilježava se 22. marta svake godine, pod relevantnim motom kojim se želi naglasiti jedan od brojnih aspekat važnosti voda. Ovogodišnjim motom “Voda i otpadne vode”, ističe se simbioza između vode i otpadnih voda u potrazi za održivim razvojem.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je seminar „VODA I OTPADNE VODE – Savremeni trendovi upravljanja otpadnim vodama“, održao u Zenici.

Nakon uvodnih izlaganja, o Međunarodnom danu voda 2017. je govorio prof. dr. Smajil Durmišević (Institut za zdravlje i sigurnost hrane), na temu “Savremeni trendovi u upravljanju otpadnim vodama” govorila gošća Dr. Jasmina Cepić (Kantonalni zavod za javno zdravstvo Bihać), a o trendovima u opskrbi vodom za piće na području ZDK dr. Nermin Rondić (Institut za zdravlje i sigurnost hrane), a o temi “Laboratorij za otpadne vode – u svijetlu približavanja EU integracijama” na kraju je izlagao dr. sc. Amir Ibrahimagić (Institut za zdravlje i sigurnost hrane).

U nastavku vam prenosimo informativni članak o Svjetskom danu voda, nekoliko fotografija sa skupa, a prije toga ustupamo na korištenje video sa izjavom dr. Smajila Durmiševića, nakon održanog skupa.

Voda je život, svaka kap je dragocjena.

Čovječanstvo treba vodu.Kap vode je fleksibilna. Kap vode je snažna. Kap vode je u potražnji. Voda je u središtu održivog razvoja. Vodni resursi doprinose smanjenju siromaštva, ekonomskom rastu i održivosti okoliša. Od hrane i energetske sigurnosti do zdravlja ljudi i okoliša, voda doprinosi poboljšanju društvenog blagostanja i napretka, koji utiču na egzistenciju milijarde ljudi.

Više od 663 miliona ljudi danas žive bez higijenski ispravnog snabdijevanja vodom u neposrednoj blizini stanovanja, kao i onih koji provedu bezbroj sati čekajući ili hodajući do udaljenih izvora vode, a koji se suočavaju sa zdravstvenim posljedicama upotrebe kontaminirane vode.

S obzirom na porast broja stanovnika, ubrzanu urbanizaciju i ekonomski razvoj, količina otpadnih voda koja nastaje i ukupni stepen onečišćenja je u porastu na globalnom nivou.

Danas se otpadne vode doživljavaju kao vrijedan resurs u zaokružnoj ekonomiji, a sigurno upravljanje otpadnim vodama je efikasno ulaganje u zdravlje ljudi i u ekosisteme.

Međutim, upravljanje otpadnim vodama je ozbiljno zanemareno, a otpadne vode su uveliko podcijenjene kao potencijalno pristupačan i održiv izvor vode, energije, hranjivih tvari i drugih korisnih materija.

Stoga na otpadne vode treba gledati kao na resurs, a ne kao na teret kojeg se treba riješiti.

Globalno posmatrano, velika većina svih otpadnih voda iz naših domova, gradova, industrije i poljoprivrede vraća se ponovo u prirodu bez tretiranja ili bez recikliranja – zagađujući okolinu, a gubeći vrijedne hranjive tvari i druge korisne materijale.

Umjesto da rasipamo otpadne vode, moramo primarno smanjiti njihov nastanak te ih ponovno koristiti – reciklirati ih. U domovima, možemo ponovno koristiti takvu vodu za navodnjavanje vrtova i drugog zemljišta. U gradovima, možemo tretirati i ponovno koristiti otpadne vode za zelene površine. U industriji i poljoprivredi, možemo tretirati i reciklirati otpadne vode za sisteme hlađenja i navodnjavanje.

Postoje mnogi procesi obrade i operativni sistemi koji će omogućiti korištenje otpadnih voda za zadovoljavanje povećane potražnje za vodom u rastućim gradovima, podržavanje održive poljoprivrede i unaprijeđenje proizvodnje energije i općeg industrijskog razvoja.

Globalno se preko 80% otpadnih voda koje stvara društvo vraća u ekosistem neprečišćena ili bez recikliranja
1,8 milijardi ljudi koristi izvore pitke vode kontaminirane fekalijama, povećavajući rizik od obolijevanja od vodom prenosivih oboljenja: kolere, dizenterije, tifusa i polia…
Higijenski neispravna voda, loši sanitarni uslovi i nizak nivo higijene – uzrokuju oko 842.000 smrtnih slučajeva svake godine.
663 miliona ljudi još uvijek nema pristup sigurnim izvorima vode za piće.
Većina gradova u zemljama u razvoju nema adekvatnu infrastrukturu i resurse za rješavanje problema upravljanja otpadnim vodama na efikasan i održiv način.
Mogućnosti eksploatacije otpadnih voda kao resursa su ogromne. Sigurno upravljanje otpadnim vodama je pristupačan i održiv izvor: vode, energije, hranjivih materija i drugih korisnih materija.
Troškovi racionalnog upravljanja otpadnim vodama su u velikoj mjeri manji od šteta nastalih po ljudsko zdravlje, ekonomski razvoj i održivost okoliša, uz osiguranje novih poslovnih mogućnosti stvaranjem tzv. ‘zelenih’ radnih mjesta.